Program medijsko-gospodarskog hi-tech summita bio je podijeljen u četiri dijela; Mediji", "Država i okruženje" i "Gospodarstvo, kultura, znanost", a četvrt dio bavio se zaključcima.
Bila je to prilika da vodeći znanstvenici, političari, gospodarstvenici, analitičari te čelni ljudi vodećih hrvatskih medija razmjene mišljenja. Ili kako se Goran Milić sa HRT-a, jedan od moderatora rasprava izrazio; crème de la crème.
Najviše vremena je posvećeno i najžešća rasprava vodila se oko medija.
Damir Šlogar, osnivač i CEO kompanije "Big Blue Bubble" iz Kanade, smatra da u Hrvatskoj "ne postoji jasna podjela na ozbiljne i žute medije" i to je ono što unosi dodatnu zabunu u ionako kompleksna pitanja na koja su sudionici summita pokušali odgovoriti. S njime se složila Tanya Rukavina, predsjednica uprave PricewaterhouseCoopersa Hrvatska koja je također istaknula tu "tanku liniju između današnjih informacija i insinuacija".
Politolog Anđelko Milardović najoštrije je govorio o hrvatskim medijima, višekratno ističući da "danas u Hrvatskoj ne možemo govoriti o hrvatskim, već samo o stranim medijima".
"Hrvatska je medijska kolonija i mediji u RH nisu slobodni. Stalno se potiče društvo zabave, društvo spektakla jer je to logika novca od koje nisu imuni ni hrvatski mediji, koji su zapravo u kolonijalnom položaju budući da je hrvatski medijski sustav danas dominatno austrijsko-njemački", rekao je Milardović.
Replicirao mu je Ante Magzan CEO Adriatic Media upitavši ga na osnovu čega donosi tako općenite zaključke, pa tvrdi da svi hrvatski mediji nisu slobodni. "Ne možemo niti smijemo na taj način stereotipizirati niti ljude, niti kompanije, niti medije", rekao je Magzan.
Silvana Menđušić, glavna urednica Business.hr smatra pak da medijima treba pomoći, uzevši za primjer Francusku koja je svim 18-godišnjacima omogućila da dobijaju jedne dnevne novine jednom tjedno po njihovom izboru. Premda je Fracuska iznimka u svjetskim okvirima (U SAD-u za mnoge listove jedino rješenje bilo je proglasiti stečaj i obustaviti tiskanje) Menđušić je kao dugogodišnja novinarka i urednica također svjesna da u ovoj situaciji kada su izdavači suočeni sa "smanjenim prihodima od oglašavanja" nije nimalo neobično da tonu u "trivijalizaciju".
Današnje stanje iz perspektive izdavača i s time povezan problem „konzumerizma“ također je pokušao objasniti, u tri minute, koliko je svaki od sudionika imao pravo na izlaganje, i Miodrag Šajatović , glavni urednik poslovnog tjednika Lider. "Krivi pristup je misliti da će se potrošački duh vratiti natrag u bocu. Budućnost svijeta je očito u onome omjeru: 90% konzumerijata i 10% onih koji njima manipuliraju. Uostalom, pokušajte sami na tržištu od 4,5 milijuna osiromašenih građana prodati novine". Jedan od načina "preživljavanja" u takvim okolnostima je da se zauzmu "niše", odnosno područja od uskog interesa koja će generirati dovoljno profita da se opstane na tržištu, smatra Šajatović istaknuvši na kraju da „Hrvatskoj tek slijedi sudar s realnošu“.
Hrvoje Prpić iz HG Spota nije pak protiv potrošnje. “Treba poticati izvoz, ali treba poticati i potrošnju”, rekao je.
Za Dražena Mavrića, glavnog direktora Nove TV "mediji u RH su samo odraz stanja u društvu". "Teme nisu nimalo ružičaste i prozvod su tranzicije društva", rekao je Mavrić.
Njegov kolega iz suprotnog tabora, glavni urednik RTL televizije Ivan Lovreček, smatra pak da je "što se tiče medija, globalizacija donijela samo dobro", istaknuvši tom prilikom da se često kod rasprave o medijima gubi iz vida "razlika između komercijalnih i javnih medija".
Nažalost, a očito zbog aktualnih problema u toj medijskoj kući, iz HRT-a nitko se nije odazvao pozivu za sudjelovanje na summitu, pa su sudionici ostali uskraćeni kakav je stav HRT-a o ovom pitanju, tj. o odnosu komercijalno - javno.
Tijekom summita prikazan je i kratki film s izjavama šestero najuspješnijih hrvatskih studenata o tome kako oni vide budućnost Hrvatske. O filmu je govorio Tomislav Kotnik iz izdavačke kuće Vidi, rekavši da školovanje na FER-u do magisterija stoji 50 000 eura. Sa svakim studentom koji napusti Hrvatsku, gubimo mnogo više od tog iznosa, jer gubimo mogućnost da stvorimo plodno tlo za razvoj kulture obrazovanja, rada, inovacije i poduzetništva, kako je istaknuo Kotnik.
Ozren Jureković, glavni direktor veleučilišta Vern osvrnuo se na to rekavši kako nizak postotak onih koji diplomiraju u roku nije dobar ni s poduzetničke strane. “Ako je 30 posto uspješnost studenata, tada, ako pretvorimo ovo u priču o medijima, ispada da bismo imali 70 posto remintende, što nikako nije dobro”.
Bivši direktor Microsofta Hrvatska, Davor Majetić iz tvrtke Atento smatra pak da nam je potreban cjeloživotni concept obrazovanja: “Jeste li spremni odbaciti sve što ste znali, naučiti nešto novo i time se nastaviti baviti i usavršavati”, pitao je okupljene Majetić, dok je Vanesa Schuetz nova direktorica Microsoft Hrvatska opisala svoja iskustva kada se zapošljavala u Microsoftu, rekavši da u toj tvrtki nikoga nije prije osobno poznavala te je dobila posao samo na osnovu vlastitih sposobnosti. Tom prilikom istaknula da je “kritičnost” ključ koji može potaknuti na inovacije.
Svakako jedan od najzanimljivijh govornika bio je Ivan Đikić, znanstvenik i profesor na frankfurtskom Sveučilištu Goethe koji je, na osnovu iskustva življenja i rada u SAD-u, Njemačkoj i Finskoj, više puta tijekom summita upozorio da Hrvatska ne smije kopirati tuđa rješenja već pronaći svoja te na svaki način pokušati zaustaviti trajni odlijev mladih stručnjaka u inozemstvo. To je također u raspravi upozorila i predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević rekavši kako “ne možemo graditi budućnost na repetitivnim prozvodima i na nečem što je netko drugi već prije napravio”.
Danas je na rasporedu dodjela nagrada za najbolje hrvatske web stranice, za inovacije u visokim tehnologijama, informatičke i telekomunikacijske proizvode i sl.
