Ministar financija 'opelo' je po neuspješnim upravama javnih tvrtki. Govoreći o reformama javnog sektora prije ulaska u Europsku uniju, Slavko Linić je priznao da je provedba loša.
"Kasnimo s procesima restrukturiranja u javnim poduzećima. Ti procesi pokazuju prekomjerno trošenje novca na zaposlene i uprave, premala ulaganja na polju energetike i prometa. Upravljamo sredstvima na način da sve prebacujemo u javni dug, navikli smo da porezni obveznici plaćaju sve... 30-40 tvrtki smo stvorili da bi samo gubile novce! Toga u Europskoj uniji više nema", naglasio je Linić.
A onda je oštro progovorio o upravama javnih tvrtki koje znaju samo naplatiti svoje (menadžerske) ugovore.
"Uprave ti javnih poduzeća su neuspješne, ne znaju postaviti
procese restrukturiranja, ali zato znaju naplatiti svoja ugovorna
potraživanja s neumjesnim ugovorima za hrvatske prilike. Njihove
plaće će ovisiti o rezultatima, a ne o tome koliko se tko u
startu ukrca na državni proračun", poručio je ministar
financija.
Dodao je da javna poduzeća moraju pridonijeti gospodraskom
oporavku te kako je politika Vlade da sve ono što je tržišno mora
biti privatizirano.
"Svime ovime došli smo do 180 milijardi kuna javnog duga i kada dođemo do toga kako ih vratiti - nitko ne zna! Pa, vidjelo se to i na posljednjoj raspravi u Saboru, kad nas onda pitaju zašto prodajemo državnu imovinu, slušamo neodgovorne izjave", dodao je Linić.
"Nismo proveli strukturne promjene. Mi, primjerice, bolnice opterećujemo kuharicama, vrtlarima, vešerajem, a i u obrazovanju je isto. Primjerice, čistaćice - kada jedna oboli, nema Boga da je netko drugi zamijeni, umjesto da se i taj dio privatizira", objasnio je Linić.
Ministar financija je otkrio kako zbog porezne discipline u 'kasi' ima 3 milijarde kuna više prihoda, ali i dalje je razočaran kako se upravlja državnom imovinom - šumama, vodama...
"Tragično, jer nitko ne plaća. Gradili bi luke - primjerice zadarsku... sve bi htjeli, ali kad dođe vrijeme da treba platiti račun - sve pada na porezne obveznike", zaključio je Linić.
