Predsjednik Republike Hrvatske IvoJosipović rekao je danas da se problem vezan uz zakon o europskom uhidbenom nalogu pretvorio u veliku za Hrvatsku štetnu priču i na unutarnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu.
"Mi smo na žalost cijeli taj problem koji se dogodio pretvorili u jednu veliku za Hrvatsku štetnu priču, kako na unutarnjopolitičkom planu, tako i na vanjskopolitičkom planu", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika, upitan je li Hrvatskoj trebao ovakav scenarij oko europskog uhidbenog naloga. Podsjetio je i da je u srpnju rekao da, ako smo pogriješili, pogrešku treba ispraviti.
Josipović drži kako smo danas, kao zrelo društvo, u sretnoj poziciji da otvorimo pitanja iz povijesti, posebice ona vezana uz političke teme i zločine motivirane politikom.
Da bi se to pitanje uspješno otvorilo i da ono bude određena katarza i poruka, to mora biti učinjeno tako da se izbjegnu stranački ili dnevnopolitički obračuni - kao što se danas čini, smatra predsjednik Josipović.
"Osvijestiti problem političkih zločina znači imati jednake kriterije i prepoznati da zločin nema političke boje u smislu današnjih političkih preferenci i pripadnosti. Znači, prepoznati da je ostalo mnogo nerazjašnjenih ubojstava, primjerice Brune Bušića, ali i nerazjašnjenih ubojstava s drugačijim političkim predznakom, primjerice Milana Levara i Milana Krivokuće, obitelji Zec", rekao je.
Predsjednik Republike smatra kako je danas potreban zreli politički pristup bez dnevnopolitičkih strasti. "To pretpostavlja kažnjavanje počinitelja bez obzira koje su boje, ako postoje uvjeti da se otkrije počinitelj. Moramo imati i jasne moralne kriterije koji su jednaki prema svima. Na žalost, mi takve kriterije izgleda još uvijek nemamo i ja se za njih borim", naglasio je Josipović.
Moramo imati apsolutno jednake kriterije i ja sam za to da svatko, pa i Josip Perković, koji ima uvjeta za odgovornost, odgovara, to je demokratski pristup jednakih kriterija, istaknuo je predsjednik Josipović.
Založio se za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi riješilo taj problem, koji, kako je ocijenio, postaje ozbiljni kamen razdora u društvu. Smatra da bi u tom povjerenstvu, umjesto stranaka, trebali biti predstavnici pravosuđa i povjesničari.
Predsjednik Republike nije želio komentirati pitanje je li u slučaju Perković nastupila zastara, rekavši da se to može pred nekim sudom pojaviti kao predmet.
Potvrdno je odgovorio na pitanje zalaže li se za ustavne promjene o nezastarijevanju komunističkih zločina. "To je pitanje odnosa društva ne samo prema političkim, već i svim najtežim zločinima. Osobno bih bio za to da se od zastare izuzmu ne samo politička ubojstva, nego i sva teška ubojstva koja su po zloćudnosti u rangu političkih. Podržavam izmjenu Ustava ili zakona po kojem bi sva najteža ubojstva, uključivši i politička, bila izuzeta od zastare. Neke države imaju taj pristup i nema razloga da ga mi nemamo", rekao je predsjednik Josipović.
Komentirao je i pad BDP-a rekavši da to nije dobra vijest, ali i da je usporavanje njegova pada "određeni znak optimizma" da se taj trend mijenja.
"Da bi smo taj mogući znak optimizma prepoznali treba pričekati još jedan period i vidjeti hoće li se taj trend nastaviti. U međuvremenu treba poduzeti sve kako bi se privukli investitori, otvarala radna mjesta te poticalo malo, srednje i veliko poduzetništvo jer bez toga, poboljšanja samog po sebi neće biti", rekao je Josipović.
Upitan je li za Vladu veći problem pad BDP-a ili deficit, odgovorio je kako Hrvatska ima nekoliko vidljivih problema u gospodarstvu, a među njima je i deficit, koji je ozbiljan. Drugim problemima smatra neuravnoteženost platne bilance, pitanje nezaposlenosti i sl. "Svi problemi su važni, trebaju se riješavati i imaju isti korijen", kazao je predsjednik Josipović.
Naglasio je kako osobno po tom pitanju potiče Vladu RH da bude bolja.
"Hrvatska ima stav da se sukob u Siriji prvenstveno mora rješavati mirnim putem i pregovorima. Mi smo za to da se na vjerodostojan način utvrdi što se dogodilo i prekinu se strašni masakri. O tome je li potrebna vojna intervencija ponajprije će se odlučivati, ukoliko bude moguće, u tijelima UN-a. Ako ne, vidjet ćemo koji su drugi mehanizmi da se zaštite osnovna ljudska prava i životi", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika upitan ima li Hrvatska stav treba li pokrenuti vojnu akciju u Siriji.
