Sasvim je sigurno da će nakon 1. srpnja, kada Hrvatska ulazi u EU, Sabor raditi više, datum je to koji formalno mijenja poziciju Hrvatske, a time i njezina parlamenta, rekao je predsjednik Sabora JosipLeko u prigodi Dana Hrvatskog sabora, 30. svibnja.
Radit ćemo po našoj i dinamici EU, interes nam je rješavati naša i zajednička pitanja, rekao je Leko, napominjući da će Sabor, kao i sada, stalno zasjedati.
Dinamiku saborskog rada određivat će i Odbor za europske poslove, koji je trebao biti utemeljen do 1. srpnja, a koji će na neka pitanja iz Unije morati odgovarati vrlo žurno - u nekim slučajevima i u roku od 48 sati.
Sabor nije izravno zastupljen u institucijama EU, već će svoj utjecaj na razvoj zakonodavstva na razini Unije ostvarivati posredno nadzorom nad djelovanjem Vlade u institucijama Europske unije. Sukladno praksi država članica, a radi veće učinkovitosti nacionalnih parlamenata, nadzor nad djelovanjem Vlade u ime Sabora obavljat će spomenuti Odbor za europske poslove.
Odbor je zamišljen radi učinkovitosti, da može definirati neka stajališta, ali u krajnjem slučaju uvijek će odlučivati Sabor kao predstavničko tijelo, odgovara Leko na "strah" da bi se delegiranjem dijela poslova na Odbor mogla oslabiti ulogu Sabora.
Leko u razgovoru izražava uvjerenost kako će Odbor okupiti stručne i kvalitetne članove.
Članice Unije, kaže, u pravilu, u takve odbore delegiraju ljude sa stručnim kvalifikacijama za pojedina pitanja, od financijskih do pitanja kulture i medija, a među saborskim zastupnicima ima dosta stručnjaka koji mogu odgovoriti tim zahtjevima.
Slažem se da smo u jednom "zakonodavnom stampedu" donijeli velik broj zakona jer je hrvatski pravni sustav trebalo uskladiti s pravnom stečevinom EU, izjavio je Leko komentirajući podatak prema kojemu je Sabor od 2003. donio 625 "europskih zakona".
To je bio naš strateški, politički i pravni cilj i imamo opravdanje za to, rekao je predsjednik Sabora.
Svjestan je, kaže, da svi ti zakoni nisu zaživjeli u hrvatskom pravnom sustavu, da nisu međusobno usklađeni. Hrvatskoj stoga, dodaje, predstoji ozbiljan rad i u Europskoj uniji, ali i u izgradnji vlastitoga, stabilnoga pravnog sustava, koji će biti harmoničan i izvjestan onima kojima je namijenjen, a to su hrvatski građani i pravni subjekti.
Predsjednik Sabora naglašava da će i nakon 1. srpnja Sabor zadržati svoju ustavnu ulogu predstavničkog tijela hrvatskih građana.
Istodobno, 1. srpnja datum je koji formalno mijenja poziciju Republike Hrvatske, a time i Sabora koji mora naći organizacijsku formu kako će djelovati u EU parlamentu.
Ulazimo u kompliciraniji sustav gdje ćemo morati s našim prijateljima - članicama EU tražiti zajednička rješenja za Hrvatsku i EU, naša stolica u EU nije odgovornost samo za nas, nego i za EU, poručuje predsjednik Sabora.
Osvrćući se na 23 godine hrvatskog parlamentarizma, Leko ocjenjuje kako je Sabor u "hrvatskoj državi odigrao najvažniju ulogu u odlučivanju i promišljanju hrvatske budućnosti i sadašnjosti".
Sabor je kroz povijest hrvatskoga naroda bio najvažnija institucija u državi i društvu, posebno od osamostaljenja, kaže Leko i podsjeća da je Sabor donio odluke o razdruživanju s bivšom državom, raspisao referendum o razdruživanju, donio Božićni Ustav, uredio poziciju Sabora u polupredsjedničkom i parlamantarnom sustavu, aktivno sudjelovao u pregovorima o pridruživanju EU.
Zbog odluka koje je donosio, pogotovo na početku stvaranja hrvatske države, Sabor je imao veliki ugled u društvu, slaže se Leko, koji napominje da je pozicija Sabora sada drukčije postavljena, a drukčija su i očekivanja građana.
Očekivanja su sada drukčija, građane zanima izlazak iz gospodarske krize, izgradnja gospodarskoga i društvenog sustava, što traži puno više kreativnih snaga, nego ih je uključeno u Sabor, pa i u izvršnu vlast, kaže predsjednik Sabora.
"Nismo našli odgovarajuće odgovore na pitanja koja vrijeme traži, a to je razvoj države", zaključio je Leko u razgovoru za Hinu.
