Okupili su se kako bi razgovarali o Junckerovom investicijskom
planu za Europu, ali i o državama s velikim makroekonomskim
neuravnoteženostima.
Sutra će im se detaljno objasniti što i kako dalje. Hrvatski
ministar financija nije zabrinut.
"Očekujem pozitivno izvješće Komisije budući da je RH predala
svoje dokumente. Međutim, to nije kraj. Još je ispred nas dosta
vremena da ispravimo naše makroekonomske neravnoteže koje se
događati i u 2015., i u 2016., mi smo čak rekli i 2017. što se
tiče deficita. Tako da je ovo samo jedan mali korak prema ukupnoj
fiskalnoj konsolidaciji koja bi trebala uslijediti narednih
godina", rekao je ministar financija Boris
Lalovac.
Vlada je prije mjesec dana u Bruxelles poslala prilično
ambiciozan plan reformi. Iako se čini da bi ih Bruxelles mogao
uvažiti, Hrvatska vjerojatno neće izbjeći pojačani nadzor.
"Pozdravlja se planove Komisije u vezi specifičnog monitoringa
provođenja specifičnih preporuka Europskog vijeća prema državama
članicama s prekomjernim neuravnoteženostima (Bugarska,
Francuska, Hrvatska, Italija i Portugal)", stoji u izvješću
Europskog vijeća ministara financija.
I ministar Lalovac je toga svjestan, no umjesto problema u tome
vidi - prednost.
"Sigurno će biti i dalje monitoring vrlo snažan, bez obzira što
se nadamo da toga neće biti, bit će vrlo snažan i inzistiranje na
provedbi. Pošto vide da ni druge zemlje ne provode, sada je
naglasak na jačem i strožijem monitoriranju strukturnih reformi",
dodao je Lalovac.
No ne i njegovom kolegi iz Grčke. Janisu
Varufakisu manevarski je prostor sve manji, na naplatu
uskoro stižu novi paketi dugovanja, sutra će se Grčkoj stoga
vjerojatno preporučiti paket radikalnih reformi.
Ministrima financija Europske unije glavni izvor briga i dalje je Grčka. No, na redovitom susretu u Bruxellesu razgovarali su i o makroekonomskim neuravnoteženostima te paketima reformi, specifičnim za svaku državu članicu, koji će sutra biti predstavljeni. Kako stvari izgledaju za Hrvatsku, provjerili su Tomislav Krasnec i Hrvoje Krešić