Ministri na današnjoj sjednici Vlade raspravljaju o rebalansu proračuna te porezima na dohodak i štednju. Što se tiče BDP-a projekcije rasta su minus 0,7 posto što je, kako je kazao ministar financija Boris Lalovac, na razini projekcija koje daju međunarodne institucije. Kao što je RTL otkrio dan ranije, Lalovac je potvrdio kako povećanje plaća za veliku većinu radnika slijedi tek od 1. siječnja iduće godine.
Povećava se kvota zapošljavanje osoba s invaliditetom
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić rekao je kako Hrvatska proširuje obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i na realni sektor.
"Od 1. siječnja svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika moraju zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. Poslodavci koji ne ispune kvotu morat će plaćati naknadu od 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju nisu zaposlili", kazao je Mrsić.
Grčić: Više od milijun građana imat će veće prihode u 2015.
"Ovdje je riječ o ozbiljnoj reformi poreznog sustava", rekao je
potpredsjednik Vlade BrankoGrčić te dodao kako svaka reforma košta.
"U pripremi smo cijelog paketa mjera za kompenzaciju troškova
koje će imati lokalna samouprava ovom reformom. Pola će troškova
snositi država, a pola lokalna samouprava", kazao je Grčić.
"Povećavamo kupovnu moć naših građana. Više od milijun naših
građana imat će veće prihode u 2015.", dodaje.
Milanović: Novac koji se čuva, a ne ulaže nije koristan novac
Premijer ZoranMilanović pojasio je razloge uvođenja poreza na štednju.
"Marginalna stopa poreza na dohodak od 40 posto ostaje na veće
prihode i dalje je jedna od najviših u Europi i počinje se
primnjevati na srednji sloj. Tu smo i dalje porezno opterećeno
gospodarstvo, poukušali smo to ublažiti. To nisu radikalne
promjene. Ono što nam predstavlja problem je deflacija. Nema
inflacije, a mala inflacija je poželjna i daje vjetar u leđa.
Deflacija destimulira ljude da ulažu. To ljude motivira da novac
čuvaju, a novac koji se čuva i ne ulaže nije koristan novac. I
zato želimo ljude potaknuti da više ulažu i zato smo uveli porez
na štednju koji je manji nego u Europi", rekao je premijer
Milanović.
"Proračunske rupe zakrpat će se novim zaduživanjem, većim od 10
milijardi kuna. Tri milijarde zadužit će se država do kraja
godine prodajom obveznica radi pokrivanja manjka u proračunu, a
još više od sedam milijardi početkom godine radi refinanciranja
dospjelog duga".
"Novac koji se čuva, a ne ulaže nije koristan novac", rekao je
Milanović i dodao da su zbog gospodarske aktivnosti uveli porez
na štednju, kako se novac ne bi držao "u ormaru".
Veće plaće tek od 1. siječnja sljedeće godine
Jedna od bitnih novina u rebalansu državnog proračuna je
odgovornost za plaćanje PDV-a, precizira se kada netko tko ne
plati jedan drugom da on može biti jamac kad nije izvršio
plaćanja. Ako su veliki poduzetnici koristili pretporez, a nisu
platili malom poduzetniku, onda porezna ide u ovrhu, ovo se unosi
u rokove plaćanja
"Svi ti poduzetnici će morati poreznoj slati obavijesti od
koga nisu naplatili poreze, i to preko e-porezne vodimo onda
evidenciju i nadziremo bolje sustav", izjavio je
Lalovac.
"Tu je i povećanje
plaća za sve od 1.1. iduće godine? Zašto, iako je intencija
vlade bila što prije? Zato što bi lokalni proračuni morali ići u
576 rebalansa proračuna, radimo to da nema toliko rebalansa, a i
da se poduzetnici mogu pripremiti".
Lalovac potvrdio: BDP pada za 0,7 posto!
Na početku sjednice Vlade ministar financija Boris Lalovac predstavio je rebalans proračuna. Što se tiče BDP-a projekcije rasta su minus 0,7 posto što je, kako je rekao ministar, na razini projekcija koje daju međunarodne institucije.
"Europska komisija predviđala je -0,6%, Narodna banka -0,6%, MMF -0,8%. Znači mi smo tu u realnim projekcijama za 2014. godinu", rekao je Lalovac.
Pojasnio je kako su kroz ovaj rebalans osigurana su najugroženije kategorije - plaće, mirovine, socijala.
Lalovac je dodao da imamo i troškove sanacije šteta uzrokovanih
poplavama.
"Jedan dio troškova sanacije ćemo imati i u 2015. godini", kazao
je.
"Kroz rebalans proračuna su osigurane plaće, mirovine i socijalna
davanja. Najugroženiji dijelovi građana neće osjetiti rezanje",
rekao je ministar.
"Deficit će biti 4,8 posto, a ukupna centralna država deficit
iznosi oko 5 posto. Nešto manje nego u 2013. godini", zaključuje
Lalovac koji je potom predstavio i mini poreznu
reformu.
"Omogućava se plaćanje PDV-a prema naplaćenoj realizaciji kod onih kojima imaju prihode manje od 3 milijuna kuna".
Deficit proračuna povećan za dvije milijarde kuna
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.
Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.
Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.
"Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija BorisLalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.
Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna.
S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna.
Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.
Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna.
Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.
Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.
