Ove godine svijet arhitekture obilježili su veliki projekti prije svega inspirirani ekologijom, zaštitom okoliša, reciklažom i futurizmom.

Kako piše Jutarnji list, gradovi budućnosti niču diljem svijeta.

U Londonu se tako lome koplja arhitekata i urbanista oko novog stambenog kompleksa koji niče preko puta katedrale St. Paula.

Riječ je o projektu Strata koji čine tri nebodera visine 147 metara s 43 kata. Jedan od njih je već gotov i prvi stanari polako počinju s useljavanjem.

Ova građevina je prva na svijetu s uključenim vjetroelektranama u svojoj strukturi koje će proizvoditi osam posto energije potrebne neboderu.

Cijeli projekt košta 113,5 milijuna funti i nedavno je nominiran za najgoru građevinu u Britaniji. Iako se ova zgrada nikako ne ističe estetikom, njeni stanovnici će uživati u savršenom pogledu na grad.

Svaki stan ima gigantske prozore s pogledom na grad, no cijene su prosječnom Britancu prihvatljive samo za stanove koji se nalaze između drugog i desetog kata.

Na Bliskom istoku, 17 kilometara od Abu Dhabija niče Masdar, prvi grad na svijetu bez ugljičnog dioksida, fosilnih goriva i smeća.

Idejni začetnik ovog projekta vrijednog 22 milijarde dolara je arhitekt Norman Foster, koji je kako bi realizirao svoju zamisao surađivao sa čak 500 stručnjaka iz različitih područja.

Ovaj futuristički grad, inspiriran tradicionalnom arhitekturom arapskih gradova, koji je u potpunosti samoodrživ, ima mjesta za 50.000 stanovnika.

Automobilima na fosilna goriva neće biti dozvoljen ulazak u grad. Uske ulice i građevine tankih zidova osiguravat će hlad i namijenjene su samo pješacima.

Grad je orijentiran sjever-istok, jug-zapad, kako bi se osigurala savršena ravnoteža između svjetlosti i sjene, a struja će se proizvoditi isključivo putem solarnih panela.

Arhitektonski tim WHIM radi na plutajućem otoku od 44.000 tone reciklirane plastike, koji će biti smješten na sjevernom Pacifiku. Bit će veličine Havaja i moći će primiti pola milijuna stanovnika.

Odbačeni materijal sakupljen je u Tihom oceanu, a plastika se razvrstavala, čistila i pretvarala u materijal za gradnju, piše Jutarnji list.