Na presici održanoj u kinu Europa Muzej ulične umjetnosti predstavili su Ivana Vukšić, voditeljica projekta, Josip Zanki, predsjednik HDLU-a te Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona.
MMU nema fiksni prostor, radno vrijeme, stalne kustose, niti pompozna otvaranja. Vrijeme trajanja je, također, neograničeno – ovisno o naknadnim intervencijama i reakcijama građana, drugih autora, službi za održavanje čistoće. Riječ je o urbanim intervencijama te njima komplementarnim postavima sličnih elemenata koji su u funkciji informiranja i komuniciranja.
"U projektu Muzej ulične umjetnosti kreacija i kreativnost su početak svega i željena konkluzija", izjavila je voditeljica projekta Muzej ulične umjetnosti, Ivana Vukšić.
Prvi projekt MUU-a bit će likovno oblikovanje Branimirove ulice u Zagrebu koje će se održati od 10. do 14. svibnja. Radi se o zidu koji je HŽ, koji ove godine slavi 150 godina, nesebično ustupio umjetnicima na korištenje.
U tu svrhu objavljuje se javni natječaj za sve one koji se bave ili se žele baviti ovim oblikom umjetnosti koji traje do 12. travnja.
Šesteročlani žiri u sastavu: akademik Ivan Kožarić, dizajner Mirko Ilić, predsjednik HDLU-a Josip Zanki, arhitekt Krešimir Rogina, ilustratorica Dunja Janković i glazbenik Damir Martinović – Mrle odabrati će najbolje radove koji će se naći na pročelju zida u Branimirovoj ulici.
Ovom akcijom omogućit će se umjetnicima iz cijele Hrvatske da se umreže, uče jedni od drugih i stvaraju zajedno za Zagreb i Zagrepčane. Budući je Branimirova ulica, unazad dvadesetak godina, glavno poprište legalnog uličnog stvaralaštva; prvi puta 1987. godine, ulicu su u sklopu zagrebačke Univerzijade oslikali brojni hrvatski umjetnici, zatim su 1999. godine njenu fasadu iskoristili u akciji za poticanje suzbijanja uporabe droge, ona je idealna startna pozicija. Sada, nakon što je 10 godina bila dobra domaćica sprej grafitima i 23 godine nakon prve likovne akcije vrijeme je da joj se pokloni novo ruho.
arti-201002230551006 Organizator Muzeja neprofitna je udruga građana Centralna jedinica osnovana 2009. godine u svrhu promicanja, razvitka i unapređenja kulture i umjetnosti, poticanja kreativnosti, te stvaranja platforme za razmjenu znanja i vještina, a generalni pokrovitelj projekta je Iskon.
Predsjednik Uprave Iskona, Saša Kramar izjavio je: "U Iskonu sve što radimo, bilo da je riječ o uvođenju nove usluge, odnosu prema korisnicima, radnom okruženju ili sponzorstvu, nastojimo poticati vrijednosti koje idu uz pojam urbanog. U tom smislu, projekt Muzej ulične umjetnosti se savršeno uklapa u ono što Iskon je i što želi i dalje biti."
U svom budućem djelovanju MMU planira još dva zanimljiva projekta, stvaranje Privremene galerije i organiziranje pozivnog natječaja na svjetskoj razini za uređenje jednog od oronulih gradskih prostora u Zagrebu te treći, ali možda i najintrigantniji, Novo lice Novog Zagreba.
Ideja Privremene galerije je udahnuti život jednom od gradskih prostora/tvornica, koje čekaju rušenje ili nove vlasnike, a koje bi gradske vlasti ljubazno ustupile na korištenje MUU-u na ograničena četiri mjeseca.
Za rad u Privremenoj galeriji pozvat će najbolje hrvatske i svjetske umjetnike koji će oronulom prostoru udahnuti novi život.
Prvi u Hrvatskoj, Muzej ulične umjetnosti preuzeo bi na ograničeno vrijeme ulogu galerije, gdje svaki znatiželjnik besplatno može pogledati vrhunska umjetnička djela kakvima se mogu pohvaliti neke od najrazvijenijih svjetskih metropola (London, New York, Milano, Paris, Reykyavik, Mexico, Sao Paolo…).
Treći projekt programa Muzeja ulične umjetnosti rezultirat će potpunom sinergijom ulične umjetnosti i Zagreba. U dogovoru sa gradskim službama i stanovnicima pojedinih naselja MUU planira ciklički, jednom godišnje, organiziranim akcijama, velikim muralima, skulpturama i instalacijama ukrasiti odabrane zgrade/nebodere/javni prostor i udahnuti novi život zapuštenim naseljima.
Osim što će se slika naselja pozitivno mijenjati, stvorit će se novi centri interesa, kako za Zagrepčane tako i za turiste. Doslovce, MUU nudi jedinstvenu decentralizaciju turističke ponude čime iz centra grada, fokus zanimanja djelomično prenosi preko rijeke, nadovezujuci se na priču i puteve Muzeja suvremene umjetnosti.
Cilj je staviti Zagreb na svjetsku mapu gradova, koji osim što su svoja vrata/zidove otvorili za umjetnost, su također omogućili otvoreni dijalog između građana i umjetnika. Na ovaj način umjetnost prestaje biti elitistička i postaje dostupna svima.
