Festival je 2013. pokrenula izdavačka kuća Fraktura pod budnom paskom glavnog urednika i programskog direktora Seida Serdarevića, kako bi se kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirao u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.
Ove godine, tijekom devet dana održavanja, FSK do 11. rujna dovodi u Zagreb pedesetak istaknutih inozemnih i domaćih pisaca, autora stripa i drugih kreativaca industrije pisane riječi kojima će Festival obogatiti jesensku kulturnu ponudu glavnoga grada.
U pedesetak festivalskih programa sudjelovat će neki od najvažnijih suvremenih svjetskih i hrvatskih pisaca i autora stripa David Foenkinos, Sofi Oksanen, Etgar Keret, Clemens Meyer, Philipp Blom, Filip David, Etienne Davodeau, Andrej E. Skubic, Oto Horvat, John Ralston Saul, Maša Kolanović, Nedeljko Dragić, Julya Rabinowich, Ognjen Spahić, Reinhard Kleist, Neven Orhel, Julio Radilović Jules, Diego Marani, Andrej Nikolaidis, Tomislav Zajec, Emmanuele Pagano, Helena Klakočar, Ernesto Mallo, Borivoj Dovniković i brojni drugi pisci, autori stripa i kreativci.
Kao i svake godine, početku književnog dijela programa prethodi otvorenje izložbe u Galeriji Josip Račić 1. rujna, koja već tradicionalno donosi crteže hrvatskih likovnih umjetnika nastalih na temelju dojma o knjigama autora koji sudjeluju na festivalu, te nacrtane portrete samih autora.
Program
Program festivalskih tribina i razgovora s domaćim i stranim autorima otvara u četvrtak prva u nizu tribina "Razotkrivanje" na kojoj će Serdarević razgovarati s Foenkinosom, jednim od najboljih francuskih pisaca mlađe generacije i dobitnikom brojnih nagrada. Foenkinos će predstaviti hrvatski prijevod svojeg romana "Delikatnost" (2009.), objavljenog u izdanju nakladnika Vuković & Runjić i prijevodu Ursule Burger Oesch.
Središnji festivalski program tribina "Razotkrivanje" ugostit će još njemačkog povjesničara, romanopisca, novinara i prevoditelja Philippa Bloma; Izraelca Etgara Kereta; talijanskog pisca Diega Maranija; jedno od najpoznatijih suvremenih finskih literarnih imena Sofi Oksanen; argentinskog književnika Ernesta Malloa; kanadskog književnika i esejista Johna Ralstona Saula; novosadskog pjesnika i pisca Ota Horvata; nagrađivanog beogradskog romanopisca, dramatičara i esejista Filipa Davida, te Clemensa Meyera, kojeg kritika naziva predvodnikom mađe generacije suvremenih njemačkih književnika.
Svima njima knjige su objavljene i na hrvatskom jeziku, što je jedan od kriterija izbora svih gostujućih autora.
Novi programi za širenje publika
Festivalski se program iz godine u godinu širi: uz program tribina "Razotkrivanje", u kojemu s piscima razgovaraju vodeći hrvatski urednici i novinari, prošle su godine uvedena dva nova, "Pisac i njegov čitatelj", u kojemu uz pisca sudjeluje i urednik ili prevoditelj, te "Književna matineja" za srednjoškolce i gimnazijalce, na kojoj se učenicima predstavlja troje suvremenih hrvatskih autora koje su sami izabrali i koji će im biti izborna lektira.
U ugodnom okruženju Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića sa svojim će urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela u sklopu programa "Pisac i njegov čitatelj" ove godine razgovarati austrijska autorica Julya Rabinowich, nagrađivani Slovenac Andrej Skubic, "nadolazeća zvijezda francuske književnosti" Emmanuelle Pagano, irska književnica Claire-Louise Bennett, crnogorski književnik Ognjen Spahić, te domaće autorice Ivančica Đerić, koja živi u Kanadi i mlada dramatičarka Tanja Radović, čije su drame postavljane u zemljama regije, kao i nagrađivani domaći književnik Ivica Prtenjača.
Dnevni program počinje već u podne Književnim matinejama, koje će u tri dana zagrebačkim srednjoškolcima predstaviti tri hrvatska pisca – ove godine to su Maša Kolanović, Tomislav Zajec i Neven Orhel.
Širenje programa rezultat je osluškivanja potreba i želja publike, a ove su godine pridodana još dva nova: večernji razgovori o stripu pod nazivom "Mali noćni strip-tiz" i program filmskih večeri s filmovima nastalima po književnim predlošcima.
U filmskom dijelu programa bit će prikazani filmovi nastali po romanima ili pričama autora koji sudjeluju u festivalu, a prije svakoga filma predviđene su kraće diskusije s autorima o transponiranju njihova djela u drugu narativnu formu.
Ove je godine Festival dio programa Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, koji je omogućio ekskluzivno prikazivanje francuskih filmova nastalih prema originalnim scenarijima Patricka Modianoa ("Sretan put"), te djelima Davida Foenkinosa ("Delikatnost") i Etiennea Davodeaua ("Lulu, oslobođena").
Bit će upriličena i zagrebačka premijera filma Clemensa Meyera "Kad smo sanjali", koji je ove godine bio na Berlinaleu, te gostovanje Filipa Davida i Gorana Paskaljevića s filmom "Kad svane dan".
Filmski program donosi i Filmsku večer s Etgarom Keretom, Sofi Oksanen i "zaigranim postmodernističkim autorom" Peterom Esterhazyjem, a među filmovima koji će biti prikazani je i nagrađivani "Pizzeria Kamikaze" koji je po Keretovu romanu režirao hrvatski redatelj Goran Dukić.
Strip kao ravnopravna književna forma
Organizatori su posebno ponosni na nastojanje da se autorski strip postavi u istu ravan s književnošću, te da autore tih dviju pripovjednih umjetnosti stave 'za isti stol'.
Program razgovora o stripu pod nazivom "Mali noćni strip-tiz" svaki će dan zaključiti festivalska događanja razgovorima na temu "Ženski strip – nek ide k vragu!", "Biografije u stripu – nacrtani životi" i slično, a u njemu će, među ostalima, sudjelovati jedan od najuglednijih suvremenih njemačkih autora Reinhardt Kleist, te nagrađivani francuski stripaš Etienne Davodeau, kao i niz domaćih u svijetu poznatih autora, a bit će govora i o 80 godina domaće stripaške scene.
Gostujući će autori sudjelovati i u okruglim stolovima s temama kao što su "Pop kultura kao nadahnuće" o tome koliko pop kultura utječe na suvremenu književnost, te "Mikrokozmi kao jedina moguća literarna stvarnost", na kojemu će se razgovarati o tome "koliko je gradnja vlastitih mikrokozama jedina moguća i koliko se iz nje može dobiti opća slika".
Na okruglom stolu pod nazivom "Potonuli gradovi" tema će biti autorsko suočavanje s fenomenom 'dezintegracije' gradova, a "Osobne povijesti" bavit će se utjecajem autobiografija na književnost.
Tu je i nekoliko "vječno aktualnih tema", "Rat kao mjesto gubljenja/stvaranja identiteta", zatim okrugli stol "Jesu li preživjeli komunizam?", na kojemu će o tome kako je komunizam utjecao na njih govoriti troje potpuno različitih autora, hrvatska književnica Slavenka Drakulić, finska spisateljica Sofi Oksanen, čija je majka Estonka, te Julya Rabinowich, koja je rođena u Rusiji te se kao tinejdžerica odselila u Austriju.
Razgovarat će se i o stalno aktualnoj temi tranzicijskih zemalja povodom knjige "Dobrodošli u pustinju postsocijalizma", koju je pisalo desetak autora iz regije.
U programu su i dva koncerta – na otvorenju će 3. rujna svirati bend jeboTon, dok je za zatvaranje najavljen nastup DJ-a Filippa Lippija.
Ove godine, Festival u suradnji s uglednim međunarodnim književnim festivalima Vilenica iz Slovenije i Cuirt iz Irske sudjeluje i u projektu "Sharing the Wor(l)d", koji je dio programa Europske unije Kreativna Europa, a koji, među ostalim, podrazumijeva "razmjenu" pisaca, kritičara i publike.
Osim što će festival Vilenica i Festival svjetske književnosti, koji se odvijaju gotovo istodobno, zajednički dovesti neke gostujuće autore, na jedan dan na festival će doći i autobus slovenskih gostiju.
Festival podupiru program Europske unije Kreativna Europa, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Rendez-vous – Festival Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut, Traduki, Talijanski kulturni institut, Veleposlanstvo Finske, Veleposlanstvo Države Izrael, Austrijski kulturni forum, Goethe-Institut Zagreb i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
