Neizvjesna sudbina hrvatskog muzeja u Siriji
Dijelovi Alepa, jednog od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu, danas izgledaju kao Guernica ili Vukovar u vremenu najžešćih borbi.
U ratnom kaosu stradava sve: od minareta Velike džamije izgrađenog u 11. stoljeću i srušenog 2013., do brojnih suvremenijih zgrada. Autori jednog takvog modernog zdanja, a čija je sudbina neizvjesna, su hrvatski arhitekti Zdravko Bregovac i Vjenceslav Richter, piše portal Pogledaj.to
Sve se desilo u zadnji čas
Nacionalni muzej u Alepu izgrađen je prema Bregovčevom i Richterovom pobjedničkom projektu iz 1975.
Autori su došli do uvjeta natječaja svega pet dana do isteka roka pa je i sam projekt nastao u tih pet dana. U trenutku predaje na zagrebačkom aerodromu nisu imali dovoljno deviza kako bi predali pošiljku, a Ivan Picelj se sjetio da natječaj mogu predati i u sirijskom veleposlanstvu (u Beogradu).
Ubrzo poslije stigao je brzojav da su osvojili prvu nagradu i sirijski Nacionalni muzej izgrađen je prema zamisli dvojice Hrvata. A malo je nedostajalo – projekt je u ambasadi umalo zagubljen, što su autori saznali tek puno kasnije.
Na zadnjim fotografijama zabarikadiran
Ne zna se niti tko ga kontrolira niti je li čitav
Muzej se, čini se, sada nalazi u dijelu grada koji kontroliraju snage odane predsjedniku Bašaru Al-Asadu ili je u zoni čija kontrola nije posve jasna.