Od objave natječaja do danas prijavljeno je ukupno 53 filma za natjecanje, svaki u jednoj od konkurecija. Podsjećamo, konkurencije su: autorski, namjenski, studentski i dječji film. Ocjenjivački sud čine Stjepan Mihaljević, autor nagrađivanog filma "Unplugged", Petar Krelja, istaknuti hrvatski filmski autor i teoretičar filma, te ruski autor Alexei Alexeev. arti-201001130459006 Kako je na Festival pristiglo nekoliko desetaka filmova proizvedenih bez potpore javnih sredstva, hrvatski dio ocjenjivačkog suda Stjepan Mihaljević i Petar Krelja napravit će odabir za službenu konkurenciju kao i za popratni program izvan konkurencije. Prijave filmova moguće su još samo pet dana, tada festivalski tim organizira projekciju za hrvatski dio ocijenjivačkog suda. Na festivalu 20. i 21. veljače pridružuje im se ruski kolega Alexei Alexeev kako bi odabrali najbolje filmove iz svih konkurencija i dodijelili nagrade za animaciju, scenarij, dizajn i glazbu. Zadnji rok za prijavu je 30. siječnja.
O ocjenjivačkom sudu:
Stjepan Mihaljević rođen je 1972. u Širokom Brijegu. Odrastao je u Sarajevu, a školovao se u Zagrebu. Animiranim filmom se počeo baviti u Briselu. U svojem vječitom traženju novih izazova, okušao se kao slikar, portretist, restorator, crtač stripova, kazališni scenograf i umjetnički pedagog. Rado je primio mnoge nagrade.
Petar Krelja rođen je 24. 6. 1940. u Štipu, Makedonija. Jedan od vodećih hrvatskih dokumentarista, ugledan filmski kritičar iz generacije takozvanih hičkokovaca (promotora autorske kritike na ovim prostorima), dugi niz godina filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija (prije Radio-Zagreba). Diplomirao je komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a filmski je praktičar od kraja šezdesetih.
Sedamdesetih godina profilira se kao autor emotivno angažiranih dokumentarnih filmova o društvenim autsajderima, osobito djeci i mladima (npr. Povratak, 1975; Prihvatna stanica, 1977), a istaknuo se i uradcima u kojima tematizira neobične društveno-psihološke fenomene (npr. Ponude pod broj..., 1969; Coprnice, 1971) te izravnim društveno-kritičkim naslovima (Recital, 1972; Splendid Isolation, 1973). U devedesetima, suočavajući se s posljedicama rata u Hrvatskoj, česte mu teme postaju sudbine ratnih prognanika i stradalnika (npr. Zoran Šipuš i njegova Jasna, 1992; Suzanin osmjeh, 1993), a toj problematici posvećen je i srednjometražni dokumentarni omnibus Hrvatski triptih (1993, režiser je dviju epizoda, dok je treću režirao Edi Mudronja); posebno je vrijedan i dokumentarni film o naivnoj slikarici Kovačica/Ljubičin dar (1991).
U njegovom igranofilmskom opusu najistaknutiji je naslov Vlakom prema jugu (1981), komedija iz života stanara Novog Zagreba oslonjena na tradiciju Kreše Golika, filmaša kojem je kao urednik i autor nosećeg teksta posvetio monografiju Golik (1997). Aleksei Alekseev je rođen 1965. godine u Moskvi. Već se 12 godina bavi animacijom, a osam godina režijom i supervizijom kratkih animiranih filmova i televizijskih serija. Tijekom rada za različite animacijske studije (Pilot u Moskvi, Varga u Budimpešti i Baestarts također u Budimpešti), TV postaje (Cartoon Network, TV8, MTV) i rada na reklamama postao je kompletan umjetnik u animaciji – kao redatelj, animator, umjetnički direktor, dizajner, crtač storyboarda, supervizor postprodukcije. Njegovi filmovi i televizijske serije sudjelovali su na mnogim festivalima animacije, te su primili mnoge nagrade i priznanja. 2009. Alekseev izrađuje špicu za dugometražno izdanje Animafesta.
