Na samom početku okupljene je pozdravio Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija naglašavajući kako sam EXPO predstavlja globalizirani svijet danas.
Projekt su predstavili Ivica Maričić, glavni koordinator te Branko Silađin, arhitekt i autor Hrvatskog paviljona. Silađin je naglasio kako rad na ovom projektu nije bio ''med i mlijeko'' te da su putem naišli na mnoge probleme prilikom osmišljavanja i izrade paviljona. Naime, početna verzija odnosila se na vanjski paviljon koji bi predstavljao Lijepu našu na EXPO-u, no kada su već bili pred završetkom, došlo je do iznenadne promjene, a Hrvatska je od svog otvorenog paviljona dobila zatvoreni te su svoje ideje morali prilagoditi novom izgledu.
Veleposlanik Narodne Republike Kine Lianqui Wu ovom je prilikom istaknuo da će EXPO u Šangaju biti dosad najveća izložba te da se u šest mjeseci trajanja očekuje između 70 i 100 milijuna posjetitelja. Do sada su sudjelovanje potvrdile 192 zemlje i 50 međunarodnih organizacija, a očekuje ih se čak 200.
Najveća Svjetska izložba prostirat će se na 322 hektara u samom središtu 18-milijunskog Šangaja, na obalama rijeke Huangpu.
Sudjelovanje na ovoj izložni predstavlja značajan izlazak Hrvatske na azijsko tržište kao i važnu prigodu za upoznavanje svjetske, osobito kineske javnosti, s hrvatskim postignućima i ljepotama hrvatskih gradova te ekološki očuvanim prirodnim ljepotama.
Upravo je predstavljanje bogate povijesne i kulturne baštine, suvremenog urbanog života te značajnih potencijala za budući razvoj bio inspiracija za kreaciju idejnog rješenja nastupa Hrvatske.
Hrvatski paviljon smješten je u zoni C zajedno s drugim europskim državama, između Litve i Rumunjske, u kojem se na način fleš putovanja prikazuju hrvatski gradovi, njegove arhitektonske cjeline kao i dinamizam suvremenog života.
S desetak projektora na zidove Izložbenog prostora su projicirane fotografije i kratki filmski isječci te se na taj način posjetitelji upoznaju sa stvarnim životom hrvatskih gradova u karakterističnim situacijama.
Prikazuju se raznolikosti života mnogobrojnih kontinentalnih i primorskih, povijesnih i novih gradova, kao i vizije razvoja urbanog života u Hrvatskoj.
Svaku izmjenu slika popraćuje foto- blic, a na dnu ili vrhu slike se pojavljuje ime grada. Projekciju prati i zvuk, koji je u većini slučajeva autentičan, pa tako možete naići i na zvukove klapske pisme.
Za vanjski dio paviljona autor je odabrao dobro poznati motiv- hrvatsku šahovnicu. Bijele zastave na fasadi paviljona, koja je crvene boje, stvaraju dojam crveno- bijelih polja, simbola Lijepe naše.
Na kraju, moramo napomenuti da uza sav trud uložen u ovaj značajan i spektakularan projekt, njegovo predstavljanje nije prošlo baš u najboljem redu. Osim dosta tehničkih poteškoća, u MSU-u organizacija jednostavno nije bila na vrhuncu.
Nadamo se da će takav dojam izostati na predstavljanju u Šangaju.