Portal Flavorwire donosi 10 primjera građevina dizajniranih prema matematičkim principima koje će vam oduzeti dah.
1. Hram u obliku Mobiusove vrpce Sličan zavojit oblik primjenjuje se prilikom dizajna budističkih hramova. Hram bi imao oblik koji je sličan pagodi i sadrži središnji toranj u kojem se okupljaju budisti. Naime, jedan arhitekt poželio je modernizirati tradicionalne hramove u Kini pritom se koristeći matematičkim oblikom Mobiusove vrpce, koji također simbolizira reinkarnaciju. (slika gore)
2. Crkva u obliku tetraedra u Coloradu Tetraedar je pravilan poliedar koji ima četiri vrha, šest bridova i četiri strane (jednakostranični trokuti). Može se opisati i kao složena piramida. Glasoviti arhitekt Walter Netsch primijenio je taj koncept na kadetsku kapelu američke Akademije zračnih snaga u Coloradu Springsu i stvorio upečatljiv i klasičan primjer moderne arhitekture, s nizom od 17 tornjeva i masivnim blokovima tetraedara koji se protežu 45 metara u visinu. Izgradnja ove crkve je još ranih '60-ih godina prošlog stoljeća koštala nevjerojatnih 3,5 milijuna dolara.
3. Staklenik i edukacijski centar u Cornwallu Najveći svjetski staklenik izgrađen je u obliku kupola koje su sastavljene od heksagonalnih i pentagonalnih oblika. Ovaj društveni, okolišni i umjetnički edukacijski centar temelji se na ekološkom životu, a što je uzeto u obzir u svakom aspektu dizajniranja. Simbolično je nazvan Jezgra, a sadrži i Fibonaccijeve brojeve (niz brojeva u kojem je svaki sljedeći broj jednak zbroju prethodnih dvaju brojeva) te filotaksu (raspored listova).
4. Neboder Gherkin u Londonu Ovaj 180 metara visoki neboder, koji ima 41 kat, nazvan The Gherkin (kiseli krastavac), pažljivo je izgrađen uz pomoć parametarskog modeliranja, pa su arhitekti mogli predvidjeti kako smanjiti njegove vrtloge oko baze. Ovaj neboder koristi upola manje energije nego ostali neboderi njegove veličine. Impresivnu građevinu dizajnirali su arhitekti tvrtke Foster i partneri.
5. Philipsov paviljon u Bruxellesu Radi se o ludoj konstrukciji u obliku asimetričnih hiperboličkih paraboloida i napetih čeličnih kabela. Ova nevjerojatna građevina predstavljena je na prvoj izložbi nakon Drugog svjetskog rata, kada je graditeljima bilo važno da svijetu predstave sav tehnološki napredak od razornog rata. Tvrtka Philips Electronics željela je posjetiteljima priuštiti jedinstveno iskustvo, pa je stupila u suradnju s međunarodnom skupinom poznatih arhitekata i umjetnika koji su radili na građevini.
6. Integral kuća u Torontu Kuću je u jednoj kotlini u Torontu dao izgraditi Jim Stewart, matematičar i bivši violinist, koji je za nju dao 24 milijuna dolara. Zakrivljena, elegantna struktura - koja služi i kao nevjerojatan koncertni prostor za 200 ljudi - nazvana je Integral kuća. Njezin je vlasnik, naime, htio i u njezinom nazivu i dizajnu imati i matematički znak. Izgled i materijal kuće vizualno podsjećaju na violinu.
7. Endesa, solarni paviljon u Barceloni U dizajnu paviljona Endesa u Barceloni korišteni su matematički algoritmi kojima je mijenjana kubična geometrija zgrade. Da bi izgradili Endesu, koja se bazira na maksimalnoj iskoristivosti sunčeve energije, arhitekt Instituta za naprednu arhitekturu u Kataloniji, koji se odlučio na ovaj projekt, prvo prati kretanje Sunca na dotičnoj lokaciji, a planiranje zatim temelji na algoritmu.
8. Kockasto selo Ovo osebujno kockasto selo izgradio je nizozemski arhitekt Piet Blom. Geometrijske kuće izgledom oponašaju šumu, a njihov gornji dio tvori u cijelosti zasebnu strukturu.
9. Katedrala Familia Sagrada u Barceloni Dizajnirao ju je Antoni Gaudi, a ima strukturu hiperboličkog paraboloida. Građevina ima i "magični četverokut" - raspored brojeva koji zbrojeni daju isto u svakom stupcu, retku i dijagonali. Magični broj Sagrade Familije je 33, što aludira na više vjerskih simbola.
10. Fraktalna benzinska stanica u Los Angelesu Fraktal ima svojstvo da svaki njegov dio sadrži istu strukturu kao i cijeli objekt, tj. uvećana slika dijela fraktala između bilo kojih dviju točaka bit će identična izgledu samog fraktala. Mnogi su arhitekti primjenjivali ovaj matematički princip prilikom dizajniranja, poput arhitekta koji je dizajnirao ovu benzinsku stanicu u Los Angelesu.
