'Kod nas plesna umjetnost ne može raširiti krila'
Nakon njemačke premijere autorskog sola Something to do with death, uspješna hrvatska koreografkinja Sanja Tropp Frühwald odlučila je svoj rad približiti i domaćoj publici.
Koreografkinja, autorica i plesačica Sanja Tropp Frühwald diplomirala je suvremeni ples i koreografiju na Eksperimentalnoj plesnoj akademiji u Salzburgu (SEADu).
Više puta je nagrađivana za svoj rad, na domaćim i na festivalima u inozemstvu, a 2005. predstavljala je Hrvatsku na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana. Dobitnica je stipendije programa DanceWeb '07 u Beču, te je proglašena najboljom mladom koreografkinjom Hrvatske za 2007. godinu na Platformi mladih koreografa.
Suosnivačica je nekoliko nevladinih organizacija koje se bave plesom, kazalištem i alternativnom kulturom (EkS scena, Zagreb; Autonomna tvornica kulture, Zagreb; Tanzbuero, Salzburg).
O njenim prošlim i budućim projektima na domaćoj i svjetskoj sceni, ''klimi'' i mogućnosti razvoja u koreografskoj i plesnoj domeni unutar Lijepe naše, ali i izvan njenih granica, te o svemu ostalom što bi vas moglo zanimati, porazgovarali smo s mladom autoricom.
U kojoj je mjeri vaš rad poznat domaćoj publici?
Hrvatskoj plesnoj publici autorskim radom predstavila sam se po prvi put prije odlaska na akademiju u Salzburg, tada sam još 2003. godine na Platformi mladih koreografa izvela svoj prvi kratki solo-rad pod naslovom
Nakon toga su uslijedile i dvije autorske suradnje s kolegicama Kristinom Bajzom i Majom Kovač, te redateljem Mariom Kovačom (s kojim planiram i novu suradnju za sljedeću godinu na jednoj novoj produkciji) na predstavama
Uslijedila je pauza tijekom studija, a
Bilo bi mi drago da su se te predstave u Hrvatskoj izvedene više od samo nekoliko puta, no to je za sada još uvijek sudbina nezavisnih plesnih produkcija. Kvalitetom i raznolikošću rada cijela plesna scena u Hrvatskoj konstantno radi na poboljšanju uvjeta rada, no još nam uvijek nije lako, jer smo limitirani, prije svega, oskudnim financijskim sredstvima.
U rodnom Varaždinu angažirala sam se i oko organizacije plesnih događanja i radionica, što je rezultiralo i pilot-projektom festivala Perform-d-ance, koji se trenutno svim silama bori da stane na svoje nezavisne noge.
Tu je i pedagoški rad, a i izvedbeno-glazbeni projekt DJ Evil Sista ft DJ Mijau.
Na Platformi mladih koreografa prije tri godine proglašeni ste najboljom mladom koreografkinjom. Koliko je to priznanje utjecalo na vaš daljnji rad i na domaćoj i na svjetskoj sceni?
arti-201001200072006 Nagrada za najperspektivniju mladu koreografkinju osobno mi je zaista puno značila. To je priznanje koje dolazi od strane struke i veliki je poticaj mladom koreografu da se nastavi razvijati i raditi na sebi.
Također, bio je to prvi korak uspješne suradnje s Platformom mladih koreografa i organizatoricama Tamarom Curić i Larisom Lipovac, s kojima od tada svake godine na Platformi mladih koreografa uspješno surađujem.
U te zadnje dvije i pol godine, od kad sam diplomirala i djelomično se i vratila u Hrvatsku, mislim da se dosta toga promijenilo, kako u mom autorskom radu i na domaćoj sceni, tako i u Austriji i u drugim zemljama u kojima sam imala prilike predstaviti svoje radove. Iako u svakom kreativnom procesu i radu na novim projektima tražim nove izazove, razvijam nove spoznaje o svojim koreografskim metodama i pristupu suvremenoj plesnoj izvedbi, te imam još puno toga za naučiti, danas se osjećam puno snažnije, "odraslije" kao umjetnica.
Diplomirali ste suvremeni ples i koreografiju u Salzburgu, kakva je tamo 'klima' što se tiče područja kojim se bavite u odnosu na Hrvatsku?
Salzburg je prilično poseban grad, koji je teško uspoređivati s bilo kojim drugim mjestom. Zapravo, ako malo bolje razmislim, kad dobro poznaješ neki grad, mjesto, zemlju, i kad taj grad postane i dio tebe, ni ne možeš više zaista objektivno komparirati... Svakako mogu reći da je u Salzburgu drugačije nego recimo u Zagrebu, ali Salzburg je i puno manji grad. Samim time i kreativni svijet je manje živahan, puno je manje nezavisnih plesnih produkcija i inicijativa.
S druge strane, Salzburg je grad koji ima jaku akademiju suvremenog plesa koja je već izgradila i svoju tradiciju, tri plesna festivala, nekoliko izvedbenih prostora za ples... I u Salzburgu i u Zagrebu, a ostale, manje gradove u Hrvatskoj neću ni spominjati, suvremena plesna umjetnost nedostatno je financirana da bi mogla ''raširiti'' krila u svom punom rasponu. Samim time, "klimatski uvjeti" ni tamo ni ovdje nisu idealni.
Trenutno radite kao docentica na sveučilištu Mozarteum i ORFF institutu u Salzburgu, mislite li da vam domaće tržište ne pruža mogućnost da se izrazite u tolikoj slobodi kao austrijsko, ili je taj posao samo stvar situacije u kojoj ste se našli?
Ja na austrijskom sveučilištu kao predavač gostujem povremeno, to nema nikakve veze s mogućnosti izražavanja. I u Hrvatskoj se povremeno bavim pedagoškim radom, naprimjer u pomlatku Studija za suvremeni ples, a s obzirom na trenutnu nomadsku prirodu mog umjetničkog rada, trenutačno bi mi bilo teško imati stalno radno mjesto predavača. Na ovaj način mogu raditi više stvari odjednom, a to mi za sada više odgovara.
Surađivali ste s brojnim uspješnim stranim i domaćim imenima, kao npr. Bad Co., Charles Linehan, Matej Kejžar, Ted Stoffer, Eileen Standley, Ori Flomin... Tko vam je od njih najbolje 'sjeo' ?
Na to pitanje je zaista nemoguće odgovoriti! Sa svakim od koreografa s kojima sam radila kao plesačica/izvođačica naučila sam stvarno jako puno. Neki od njih bili su i moji profesori, s nekima od njih razvila sam vrlo bliski i prijateljski odnos, a svi redom obilježili su i mene kao izvođačicu i kao autoricu. Također, umjetnički rad svakog od njih ponaosob iznimno cijenim i poštujem.
To je otprilike kao da me pitate koje mi je od moje djece najdraže – pa se bojim da nemam baš precizan odgovor. Neki od ovih radova bili su kraćih procesa, ili više eksperimentalne prirode – opet dali su mi uvida u neke druge dimenzije izvedbene umjetnosti do onih koje sam do tada poznavala.
Drugim radovima, pogotovo radovima u zadnje dvije-tri godine (
I za kraj, hoće li domaća publika uskoro imati prilike uživati u vašim performansima?
Hoće! Upravo krećemo s probama za novu produkciju VRUM performing arts collectiva pod radnim naslovom
Projekt
Osim toga, trebali bismo ponovno uskoro izvesti i dijelove projekta
Svakako, vidimo se uskoro na hrvatskim pozornicama!
403 Forbidden