Nakon ciklusa radova "Marija Magdalena" izlaganog prošle godine u Zagrebu u galeriji Klovićevi dvori, izbor s te izložbe pokazali ste u devetom i desetom mjesecu prošle godine u pariškoj galeriji Lavignes- Bastille. Kako je primljena pariška izložba?
Izlagao sam u vrlo uglednoj galeriji, koja ima staž preko četrdeset godina, a u kojoj su izlagala mnoga poznata, svjetska imena. Galerist Lavignes je vidio katalog s moje zagrebačke izložbe i odlučio novi ciklus prezentirati Parižanima. Galerija ima tri razine a ja sam ovom prigodom izložio oko četrdeset radova. Izložba je propraćena velikom najavom i osvrtom u njihovom najvažnijem likovnom časopisu. Snimljen je i 45 minutni film o izložbi i dva puta je emitiran na Petom kanalu televizije. Vrlo sam zadovoljan s pariškim izložbom.
Nastavljate s obradom biblijskih ženskih likova. Ciklus inspiriran starozavjetnom heroinom Juditom bit će izložen u trećem mjesecu ove godine u Studiju Moderne galerije Josip Račić u Zagrebu, a ciklus radova inspiriran zanosnom plesačicom Salomom koja je za nagradu za svoj ples traži od kralja Heroda glavu Ivana Krstitelja na pladnju, bit će izložen sredinom rujna ove godine u zagrebačkom Muzeju Mimara.
Na taj način završavam jednu, da tako kažem, biblijsku trilogiju, o tri veoma intrigantna ženska lika koja, svaki na svoj način, u sebi nosi kao bitno svojstvo svoga karaktera erotizam i smrt, profano i sakralno, senzualno i mistično. Premda je ciklus crteža "Judita" nastao početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća i objavljen je u prvoj knjizi biblioteke Prizma ( GZH-1986.) s izvrsnom studijom Tonka Maroevića. Recentni radovi inspirirani lijepom židovskom udovicom koja odsijeca Holohernovu glavu njegovim vlastitim mačem nakon ljubavnog odnosa, realizirani su u mediju fotografije. arti-201003290625006 Svaka od tih fotografija čiji sam autor ja, islikana je akrilom i akvarelom, tako da mi je to iskustvo spajanja dva medija, dakle fotografije i slikarstva dalo nove kvalitativne mogućnosti moga kreativnog izraza. Prikazivanje moderne Judite kroz lik suvremene žene, za koju sam kao model izabrao psihologinju Petru Vrkljan, nije samo formalno osuvremenjivanje starog motiva, već se i kroz likovnu artikulaciju kompozicija ističe univerzalna odnosno uvijek aktualna dimenzija odnosa muškarca i žene.
Tom će prigodom biti promovirana i monografija o ovom ciklusu?
Tako je, u povodu ovoga ciklusa na izložbi će biti promovirana tematska monografija o ovom ciklusu pod nazivom "Judita" s mojim autorskim tekstovima. Monografiju objavljuje Skaner studio iz Zagreba u svojoj likovnoj ediciji"Zlatni rez". Monografiju sačinjava oko stotinjak radova, od kojih se dio odnosi na crteže o Juditi nastalih početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća i spomenute recentne oslikane fotografije.
Uskoro objavljujete i novu knjigu eseja?
Ovoga proljeća očekuje se objavljivanje knjige eseja i studija pod nazivom "Blud i svetost". Knjiga se bavi Marijom Magdalenom, odnosno, njezinim likom uprizorenim u slikarskim i kiparskim kompozicijama od baroknih do suvremenih majstora od Caravaggia do Picassa. Knjigu objavljuje Naklada Ljevak iz Zagreba.
Uskoro ćete se predstaviti s još jednom izložbom. Riječ je o ciklusu radova inspiriranih Francom Kafkom, odnosno njegovom pripovijetkom Preobražaj.
Da, izložba ovoga ciklusa koja je prošle jeseni bila prikazana u Studiju Moderne galerije Josip Račić u Zagrebu i Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, biti će postavljena u uglednoj praškoj galeriji DEA ORH ART GALLERY PRAG, početkom proljeća ove godine. Nakon Praga planirano je da izložba"Kafka" seli u Pariz. Moram istaknuti ovom prigodom kako je Kafka opće mjesto svjetske kulture, a meni posebno drago da će ciklus radova inspiriran velikim piscem i njegovom pripovijesti Preobražaj biti prikazan u njegovom rodnom gradu u kojem se nalazi i Kafkin muzej. Pražani su sasvim sigurno posebno osjetljivi na Kafku, pa me jako zanima kakvu će recepciju u tom smislu imati moja izložba i moj vizualni preobražaj onoga dojma što su ga na mene ostavila Kafkina djela. Uz Lautremontova "Mardorova pjevanja" i Rimbaudov "Boravak u paklu", Kafkin "Preobražaj" je bio moja omiljena literatura koja je obilježila moju mladost.
