Sve se više govori o kršenju autorskih prava i kaznama za one koji se neovlašteno posluže materijalima zaštićenima autorskim pravima. No, nažalost, u Hrvatskoj je svijest o autorskom pravu poprilično nerazvijena, posebno ako se uspoređujemo sa zapadnoeuropskim zemljama i Amerikom.
Da se nešto promijeni nabolje, zasigurno će pridonijeti Međunarodna autorska kreativna konferencija (MAKK), koja će se održati u Zagrebu od 9. do 11. prosinca. Tim povodom razgovarali smo s Aljošom Šerićem, glavnim tajnikom Instituta hrvatske glazbe.
Koji je povod za organizaciju ovakve konferencije? Nešto slično do sada nismo imali prilike vidjeti, bar ne na ovim prostorima. Povod je otvaranje rasprave o svim pitanjima iz djelokruga kreativnih industrija. Otvaranje rasprave o temama vezanima uz autorska prava i srodna prava. Sve skupa je, možemo reći, podizanje svijesti o tome što je to autorsko pravo, tko ga štiti, zbog čega ga štiti itd. Nedavno sam vidio jedan dobar primjer zbog čega je dobro što se održava Međunarodna autorska kreativna konferencija. Objavljena je vijest da britanski bend The XX tuži udrugu U ime obitelji zbog neovlaštenog korištenja njihove pjesme. Sve je to cool, dakle, pitanje je što će na kraju uopće biti s tim. No, zanimljivo je da su ispod te vijesti išli komentari koji su pretežno bili usmjerni na 'zašto, kako, čemu, pa to je korišteno samo na internetu, pa zašto oni ne bi smjeli uzeti dio pjesme'. Dakle, ljudi ne znaju i ne razumiju problematiku. Ne razumiju što je copyright i copyright infringement.
Znači, radi se o autorskim pravima iz više područja, filmske i glazbene umjetnosti, ali i primjerice kreativaca u marketingu i IT industriji? Da, konferencija obuhvaća sva područja – glazbu, film, književnost, ali i sve drugo što spada pod kreativnu industriju.
//www.youtube.com/embed/aunG37niSss
Najavljujete bogat program konferencije, kao i zanimljive panel-diskusije. Možete li izdvojiti neka aktualna imena koja će sudjelovati?
Ima nekoliko odličnih panela, baš im se veselim. Možda je na prvom mjestu, bar meni, jedna panel-diskusija o glazbenoj suradnji u regiji, gdje ćemo imati jako zanimljive sugovornike, kao što su Antonije Pušić - Rambo Amadeus, Dino Merlin, Tonči Huljić, Zoran Predin. Raspravljat ćemo o tome zbog čega nam je uopće potrebna regija i je li potrebna, iako mislim da je to već apsolvirano, te da osvijestimo kod domaćih autora da ne razmišljaju samo na način kao da su u Hrvatskoj, koja je ograničeno tržište s četiri i pol milijuna ljudi, nego da imaju potencijalno tržište od 20 i više milijuna ljudi. A to je definitivno veće i ozbiljnije tržište.
Spomenuli ste suradnju na razini Balkana. Ako gledamo problematiku autorskih prava i koliko je razvijena svijest građana po tom pitanju, dokle smo stigli ako se usporedimo sa stanjem u Europi ili u svijetu? Koliko na ovim područjima uopće postoji svijest o poštivanju autorskih prava? Zaostajemo u svijesti, naravno. Imat ćemo i predavanje Marie-Françoise Marais, direktorice francuske vladine ustanove za antipiratstvo. Gledat ćemo kakve su posljedice tog njihovog Hadopi-ija (francuska agencija koja se bavi zaštitom autorskih prava i bori protiv ilegalnog skidanja sadržaja s interneta), njihove žustre i žestoke borbe protiv online piratstva i kakvi su uspjesi. Mi još nismo na toj razini, ali što tiče kolektivne zaštite prava, moram priznati da je kod nas dobro, zapravo i više nego dobro djeluju i ZAMP i Hrvatsko društvo skladatelja. Naravno, pričam o muzičarima.
Postoje li primjerice neke procjene kolika je šteta na godišnjoj razini zbog neovlaštenog korištenja djela umjetnika. Točne brojke ne znam. No, definitivno šteta nastaje. Veći je problem što se ljudima nije nudila mogućnost legalnog skidanja glazbe. Dakle, prvo treba ponuditi mogućnost legalnog skidanja, a ne odmah ići šibom. Šiba nije dovoljna, odnosno nije dovoljno samo zabraniti skidanje glazbe s glazbenih servisa.
Posebno zanimljivim čini se panel Kreativni pojedinac – nacionalna vrijednost. Kakva je po vašem mišljenju budućnost kreativnih djelatnosti u Hrvatskoj? Radi se o naglašavanju važnosti uloge kreativca u društvu, čak i kad se ekonomski gleda, jer iza jednog dobrog autora još stoji red ljudi koji će nešto, ako gledamo i financijski, priskrbiti. Iza dobrog autora nužno stoji i dobar izdavač te nakladnik.
Općenito gledajući, kreativna industrija je jedna od propulzivnijih industrija u razvijenim zemljama, da ne spominjem Ameriku, gdje je to definitivno najznačajnija industrija, pa i gledano financijski i ekonomski. Tako može biti i u Hrvatskoj, samo, naravno, država i zakonodavstvo trebaju omogućiti funkcioniranje kreativca kao pojedinca i treba mu dati potporu na najbolji mogući način.
