Smanjenje proračunskih izdataka u pojedinim europskim zemljama dovelo je do porasta stope samoubojstava i psihičkih oboljenja, izjavio je u četvrtak britanski znanstvenik Martin KcKee na europskom zdravstvenom forumu u Bad Hofgasteinu u Austriji.
Posljedice štednje, koju mnoge europske zemlje promiču kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu, uvelike su podcijenjene, izjavio je McKee gostujući na Europskom zdravstvenom forumu Gastein (EHFG).
Znanstvenik s Londonske škole higijene i tropske medicine stoga smatra da se dugoročne posljedice krize na osobno zdravlje još ne mogu do kraja nazrijeti.
U Grčkoj je broj samoubojstava u godinama 2007. i 2009. porastao za 17 posto, a u 2009. i 2010. za 25 posto. Grčko ministarstvo zdravstva objavilo je da taj porast u prvoj polovici 2011. iznosi čak 40 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
"Istraživanja dokazuju izravnu povezanost između stope nezaposlenosti i broja samoubojstava", izjavio je McKee.
U porastu nisu samo samoubojstva. Broj primljenih pacijenata u grčkim javnim bolnicama popeo se u 2010. u odnosu na 2009. za 24 posto. Porastao je i broj zaraženih virusom HIV-a za 52 posto u 2011. u odnosu na 2010., što stručnjaci dovode u izravnu vezu s porastom broja ovisnika o heroinu.
Ni u drugim zemljama stanje nije bolje.
"U Španjolskoj se sve više ljudi obraća liječniku zbog psihičkih problema", izjavio je McKee.
U Portugalu je participacija za odlazak u ambulantu udvostručena i sada iznosi 20 eura, a ta je mjera prema prvim procjenama početkom godine izazvala porast broja umrlih.
I u Italiji je uvedena participacija, ali nije poznato je li izazvala slične posljedice.
"Naravno, neke od tih mjera štednje imaju smisla. Ali u mnogim slučajevima nema dokaza da od njih ima koristi", smatra britanski stručnjak, tvrdeći da se ukupne posljedice štednje poglavito u zdravstvu još ne mogu procijeniti. Po njegovu mišljenju, europske institucije su dužne procijeniti posljedice tih mjera po zdravlje ljudi.