U prigodi Dana državnosti kardinal JosipBozanić, nadbiskup zagrebački, predvodio je Misu za Domovinu u Crkvi sv. Marka, naglasivši kako je skorašnji ulazak Hrvatske u EU završetak jednog procesa koji ima dužu povijest, a u kojem su se ispreplitala iščekivanja, strepnje i razočaranja.
Ulazak Hrvatske u EU davanje je novog političkog i gospodarskog okvira našoj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu, istaknuo je u propovijedi kardinal Bozanić.
Naglasio je kako Crkva poštuje odluku hrvatskih građana i legitimnih hrvatskih vlasti, dodavši da Hrvatska ne smije zanijekati svoj identitet, baštinu i svetinje.
"Danas u europskoj obitelji naroda postoje brojne pogubne suvremene kušnje, ali to je naša obitelj. Hrvatska ju ne može zanijekati, ako ne želi zanijekati sebe", kazao je kardinal Bozanić.
Ocijenio je kako je zabrinjavajuće što se u hrvatskome društvu "zanemaruje vrijednost braka i obitelji te da se prema najdubljim temeljima ljudskoga života odnosi kao da je to nečija svojina".
Ako se i ideološki sučeljavaju stavovi, trebalo bi čuvati barem najmanju mjeru pristojnosti i dosega demokracije, bez izrugivanja i očitovanja netrpeljivosti; ako se i to pregazi, dovodi se u opasnost sama ljudskost, naglasio je.
"Za Domovinu bi bilo pogubno da se bilo koja vlast, nakon tolikih žrtava, poigrava s narodom i njegovim najdubljim osjećajima, zanemarujući cijenu postignute slobode. A upravo se to događa kada se oglušuje na glas obespravljenih, kada se odbija razgovor vladajućih s društvenim sastavnicama, kada se štite zločinci, kada se zakoni kroje po volji pojedinaca, političkih i gospodarskih skupina, zapostavljajući dobro čovjeka i naroda", rekao je Bozanić.
Prisjetio se i hrvatskih branitelja koji su bili "spremni dati živote za slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka", izrazivši ponos "što su takvi velikani nesebičnosti među nama".
Kardinal Bozanić je u kontekstu skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU, podsjetio kako su "njezini začetnici i utemeljitelji bili kršćanski mislioci i političari", te da je "ideja o europskom zajedništvu i ujedinjavanju europskog kontinenta nastala u onom dijelu Europe koji nije bio pod komunističkom vlašću".
Naime, komunistički su režimi podijelili naš kontinent, postavili željezne ograde među državama, gradili zidove, čemu je simbol bio Berlinski zid, dodao je.
Kardinal Bozanić također je podsjetio da su ideju o europskom ujedinjavanju od samoga početka podupirali svi rimski prvosvećenici.
Papa Ivan Pavao II. govorio je u vrijeme kada se drugi nisu usudili o europskom zajedništvu i sa zemljama iza Željezne zavjese, te je poticao odgovorne da izgrađuju Europu ljudi i naroda, poštujući njezinu raznorodnost, kulturno i duhovno bogatstvo, dok je papa Benedikt XVI. ukazivao na to kako je kršćanstvo oblikovalo Europu te da, kako bi se prepoznalo njezinu dušu, o tome treba govoriti u svjetlu antropologije, prava, filozofije i teologije.
Među brojnim predstavnicima državnih, gradskih i vojnih vlasti na Misi za Domovinu bili su i hrvatski predsjednik IvoJosipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja PredragMatić i zagrebački gradonačelnik MilanBandić.
