Zadnjih nekoliko tjedana zemlje širom svijeta svaki dan cijepe tisuće ljudi protiv covida-19 u nadi da će napokon obuzdati širenje zaraze. Ali napreduju sporo jer se mnoga cjepiva daju u dvije doze, a samo u Europskoj uniji živi 450 milijuna ljudi.
Europska komisija predložila je zbog toga da se uvede transparentni registar u kojem će proizvođači morati navesti točne količine i naziv zemlje izvan EU-a u koje žele izvesti cjepiva.
1. Može li EU zabraniti izvoz cjepiva?
Po europskim dužnosnicima, prije formalne objave plana, da, ako utvrdi da proizvođač Uniji duguje cjepiva na osnovi ugovora koji je potpisao.
Premda je predloženi registar tehnički samo popis planiranog izvoza, nacionalne vlasti mogu tada odlučiti da neće odobriti izvozni certifikat i time zapravo zabraniti da cjepiva napuste EU, rekao je europski dužnosnik u četvrtak.
Na primjer, ako farmaceutska kompanija potpiše ugovor u kojem obećava da će isporučiti 100 milijuna doza EU-u do kraja prvog kvartala, ali isporuči samo polovicu, dok ostatak želi izvesti u neku drugu zemlju s kojom je potpisala ugovor, članica EU-a može odlučiti ne dopustiti izvoz.
Komisija bi vjerojatno imala stanovit nadzor nad tim procesom, rekao je dužnosnik.
2. Zašto je Komisija to sada predložila?
Farmaceutska kompanija AstraZeneca prošli je tjedan objavila da može isporučiti samo dio obećanih doza za prva tri mjeseca 2021. Kompanija je sporiju isporuku, koja se odnosi samo na EU, a ne i na Britaniju, opravdala na primjer zastojima u belgijskoj tvornici. To je razljutilo EU, koji tvrdi da bi AstraZeneca trebala koristiti svoje tvornice u Britaniji gdje nema zastoja kako bi ispunila ugovor s Unijom.
Odluka da sav izvoz cjepiva mora biti odobren može se tumačiti kao jačanje pritiska na AstraZenecu, ali i kao znak drugim proizvođačima.
3. Kada će taj mehanizam biti uspostavljen i hoće li to ubrzati isporuku cjepiva?
Registar će biti osnovan u roku od nekoliko dana, ako sve bude po planu.
Nije, međutim, izvjesno da će se situacija odmah poboljšati jer AstraZeneca trenutačno ima zastoje u jednoj tvornici u Uniji. Komisija je sugerirala da se cjepivo uveze iz Britanije.
Dvojbeno je također bi li, čak i da se osigura više cjepiva, to ubrzalo cijepljenje u svim zemljama jer mnoge imaju logističkih problema u organizaciji cijepljenja.
4. Tko će biti pogođen?
Potencijalna izvozna ograničenja pogodila bi kompanije koje proizvode u EU.
To se trenutačno odnosi na sva cjepiva koja su odobrena u EU. Osim AstraZenece, njemački BioNTech proizvodi s Pfizerom u belgijskoj tvornici.
Američka Moderna također se udružila s europskim kompanijama kako bi proizvodila cjepiva u Uniji.
Komisijin prijedlog mogao bi također razljutiti druge zemlje u svijetu koje su sklopile ugovore s tim kompanijama.
Kritičari upozoravaju da bi to mogao biti svojevrstan nacionalizam, što Komisija odbacuje.
Europski zastupnik lijevog centra Bernd Lange upozorio je u četvrtak da bi moglo doći do domino efekta i potaknuti izvozna ograničenja drugdje.
Smatra da bi bilo produktivnije fokusirati se na povećanje proizvodnje.
