Koronavirus se nastavlja širiti svijetom, a vlade nekih zemalja ograničile su putovanja, dok pojedini putnici sami poduzimaju mjere opreza.
Vlakovi i autobusi
Još se ne zna kako se točno širi koronavirus, no zaraza sličnim virusima obično se prenosi udisanjem kapljica od kašljanja ili kihanja zaražene osobe ili dodirivanjem površina na kojima se nalaze.
Pretpostavlja se da se koronavirus ne zadržava u zraku, kao što je to slučaj kod 'obične' gripe, što bi značilo da ljudi moraju biti u bližem kontaktu da bi se zarazili, piše BBC.
Po smjernicama britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) "bliski kontakt" znači "biti na manje od dva metra od zaražene osobe više od 15 minuta".
Dakle, potencijalni rizik od zaraze u vlakovima i autobusima ovisi o tomu koliko je u njima putnika, što varira u različitim dijelovima zemlje i na različitim rutama.
Ranija istraživanja ukazuju na to da u londonskoj podzemnoj željeznici, gdje je iznimno velika gustoća ljudi naguranih u svakome vagonu, postoji povzanost između putovanja na posao i vjerojatnosti zaraze respiratornim bolestima.
Dr. Lara Gosce s Instituta za globalno zdravlje kaže da je njezino istraživanje (objavljeno 2018. godine) pokazalo da su ljudi koji redovito koriste podzemnu željeznicu skloniji simptomima bolesti nalik gripi.
"Pokazalo se i da je stopa bolesti nalik gripi u gradskim područjima s manje linija na raspolaganju - u kojima su stanovnici primorani presjedati jednom ili više puta dok putuju podzemnom željeznicom - bila veća u usporedbi s dobro pokrivenim naseljima u kojima putnici do odredišta stižu jednim direktnim putovanjem", rekla je Gosce.
No ako putujete relativno praznim vlakom ili autobusom, rizik će biti drugačiji. Veliku ulogu u tomu ima i to u kojoj su mjeri vozila provjetrena i koliko vremena provedete u njima.
Značajan je čimbenik i čišćenje. Iz britanskih željeznica kažu da s rasporedom čišćenja nastavljaju "kao i obično" uz planove o dodatnim, posebnim čišćenjem postaja i vlakova.
Gosce kaže da je "ograničavanje broja bliskih kontakata s potencijalno zaraženim osoba i predmetima iznimno važno". Savjetuje da se, ako je moguće, izbjegavaju putovanja u vrijeme najvećih gužvi te predlaže da putnici biraju rute koje uključuju izravne linije.
Zrakoplovi
Općenito vlada vjerovanje da su vam izgledi da se razbolite u zrakoplovu veći jer ondje udišete "ustajali" zrak.
No zapravo bi zrak u avionu mogao biti bolje kvalitete od onoga u prosječnom uredu i gotovo sigurno bolji od onoga u vlaku ili autobusu. Premda u zrakoplovnoj kabini punoj putnika ima više ljudi po četvornome metru, zrak se u njemu mijenja učestalijim ritmom.
Prof. Quingyan sa Sveučilišta Purdue, koji se bavi proučavanjem kvalitete zraka u različitim vozilima za prijevoz putnika, procjenjuje da se zrak u zrakoplovnoj kabini potpuno izmijeni svake dvije do tri minute u usporedbi s izmjenom zraka u klimatiziranoj zgradi koja se događa svakih deset do dvanaest minuta.
Naime, u kabini se zrak koji udišete pročišćava uz pomoć visokoučinkovitoga filtra čestica (Hepa) Ovaj sustav zadržava manje čestice od običnih ventilacijskih sustava, uključujući i viruse.
Filtar uvlači svježi zrak izvana i miješa ga sa zrakom u kabini, što znači da je ondje u svakome trenutku polovina zraka svježa. Mnogi obični ventilacijski sustavi samo miješaju isti zrak da bi se uštedjela energija.
Osim udisanjem kapljica koje dolaze od osobe koja kiše i kašlje, zaraze poput one koronavirusom mogu se prenijeti i dodirivanjem kontaminiranih površina, bilo da se radi o nečijoj ruci ili kvaki.
Vicki Hertzberg s američkog Sveučilišta Emory, godine 2018. uzela je uzorke s površine zrakoplova koji su letjeli na deset interkontinentalnih letova te otkrila da "izgledaju poput onih u vašem dnevnom boravku".
To znači da na uzorcima iz zrakoplova nema ničega osobito drukčijeg u odnosu na testiranja provedena u zgradama i drugim vrstama prijevoza, kazala je.
Naravno, teško je generalizirati kolika je opasnost u bilo kojoj vrsti prijevoznog sredstva, s obzirom na različite faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik. Primjerice, u zrakoplovu se na nekom duljem letu putnici možda više kreću po kabini i, ako su nositelji virusa, mogu ga proširiti.
Smjernice WHO-a kažu da je najveća opasnost od zaraze u zrakoplovu dva reda ispred, iza ili pokraj zaražene osobe
No za vrijeme epidemije Sarsa 2003. godine, 45 posto onih koji su se zarazili virusom u zrakoplovu kojim je putovala jedna zaražena osoba, sjedilo je izvan tog područja.
Uobičajeni savjeti vrijede i u ovom slučaju - perite ruke, čistite površine gde god je to moguće, kašljite i kišite u maramicu.
Kada je posrijedi putovanje zrakoplovom glavna briga avioprijevoznika je na koji način prevesti potencijalno zarazne osobe s jednoga kraja svijeta na drugi.
