Pandemija koronavirusa u izolaciju je postavila više od četiri milijarde ljudi diljem svijeta, a uz to se moraju pridržavati strogih mjera, među njima i onog o distanciranju od drugih osoba. Nažalost, prestižni znanstveni dnevnik Science navodi da bi upravo to distanciranje trebalo potrajati do 2022.!
Glavna teza rada jest kako ova prva i privremena mjera izolacije neće biti dovoljna kako bi se virus pobijedio, odnosno, kako bi se pandemija uspjela staviti pod kontrolu. Samim time, navodi se, bit će potrebno održavati distancu od drugih osoba te izbjegavati gužve još gotovo dvije godine.
Naime, računalna simulacija Sciencea predviđa da će Covid-19 postati sezonska bolest, poput srodnih koronavirusa koji izazvaju običnu prehladu i da će transmisija biti ćešća u zimskim mjesecima.
Najgori scenarij je da bismo na ovaj način morali živjeti do 2025., kad bi najkasnije trebalo stići efikasno cjepivo protiv koronavirusa. Zvuči zastrašujuće, ali potrebno je u svakoj krizi odrediti koji su scenariji najgori i koji su najbolji. Također, treba se koncentrirati i na one najizglednije, a s obzirom da cjepiva sigurno neće biti ove godine, moguće ni u prvoj polovici iduće, realno je za očekivati da ćemo morati paziti jedni na druge, ali i na sebe, još gotovo dvije godine.
"Infekcije se šire kad imamo dvije stvari - inficirane ljude i ljude podložne infekciji. Dakle, ako ne postoji raširen imunitet krda, većinapopulacije je podložna infekciji. Predviđanja o kraju pandemije u ljeto ove godine nije realno s obzirom na sve što zasad znamo oko ovog virusa i njegova širenja", kratko i jasno objavio je koautor rada Marc Lipsitch, profesor epidemiologije na Harvardu.
Sve ovo čini se nekako apstraktno u trenucima kad Danska otvara vrtiće, škole i jaslice "zbog uspješnog suzbijanja širenja virusa", kao i u trenucima dok Švedska nije na nacionalnoj razini ni zatvorila sve škole, vrtiće, kafiće, restorane, fitness centre... Ujedno, Sjedinjene Američke Države će postepeno krenuti s pokretanjem gospodarstva i ublažavanjem mjera, kao i Austrija, Kina te mnoge druge zemlje svijeta.
Dakle, znanstvenici moraju biti odlučniji u pristupu, kako se svijet ne bi "zaletio". Jer, nepoznanica je mnogo i po svim simulacijama, uključujući jednokratno socijalno izoliranje i povremeno socijalno distanciranje, zaraza je ponovo buknula nakon što su ukinute restrikcije.
Posebno velik val bolesti vratio se zimi, uzorak koji je već viđen za pandemije španjolske gripe 1918. kada je zaražena četvrtinasvjetskog stanovništva, odnosno pola milijarde ljudi, a umrlo je njih između 17 i 50 milijuna.
Model je prikazao i posljedice preduge izolacije. Razdoblje od 20 tjedana socijalne izolacije i ekonomskog zatvaranja bio je toliko učinkovit u suzbijanju virusa "da u populaciji nije razvijen gotovo nikakav imunitet", a to je zauzvrat u idućem valu bolesti opet izazvalo preopterećenje odjela intenzivne njege, bolnica i zdravstvenog sustava.
Jedno je sigurno, virus je došao kako bi ostao. Malo je vjerojatno da će razina kolektivnog imuniteta biti dovoljno rasprostranjena i jaka da Covid-19 'izumre' nakon prvog vala, kao što se dogodilo sa SARS-om 2003.
Nekoliko javnozdravstvenih mjera može se poduzeti kako bi se poboljšala prognoza, navode znanstvenici. To uključuje više dijagnostičkog testiranja, rigorozno praćenje kontakata oboljelih, širenje kapaciteta na odjelima intenzivnog liječenja, precizno testiranje na antitijela, pronalaženje učinkovitijih metoda liječenja i najveća nada - cjepivo.
"Ne zauzimamo stajalište o prihvatljivosti pojedinog scenarija s obzirom na ekonomski teret koje socijalno distanciranje donosi", zaključili su znanstvenici pa dodali:
"Ali naglašavamo potencijalno katastrofalan teret na zdravstveni sustav ako mjere distanciranja budu neučinkovite ili ako ne budu na snazi dovoljno dugo".
