U RTL-u Danas gostovala je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
U HALMED-u su potvrdili da su imali tri slučaja smrti nakon cijepljenja. za dva nije naveden uzrok, ali za jednu smrt je - komplikacije od covida-19.
Tko je pogriješio ovdje u komuniciranju? Je li to bolnica ili je Stožer?
Teško je za reći, ali greška u komunikaciji postoji ako vam bolnica izađe s nekakvih osam slučajeva, HALMED prijavi tri, a Zavod za javno zdravstvo kaže da nije dobio niti jednu potvrdu onda definitivno nešto u komunikaciji ne valja Da li se radi o obradi podataka ili o neadekvatno dostavljenim podacima to u ovom trenutku ne mogu reći jer ne znam gdje je nastao cirkus u komunikaciji, ali definitivno nešto prema van ne ide dobro, poručila je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
Kako to izgleda u praksi? Kako se prijavljuje smrt odnosno komunicira prema van kad je riječ o covidu?
Za kliničara je vrlo jasno od čega je njegov pacijent umro. Ako se radi o smrti od respiratorne infekcije, odnosno u ovom trenu od covida, onda takav zaključak u otpusnom pismu kao i dijagnoza se jasno navedu. Onda oni idu u Zavod za statistiku i tamo se radi obrada podataka. Na koji način se zapravo ti podaci obrađuju, to vam u ovom trenutku ne mogu reći jer ne sudjelujem u obradi podataka pa bi zapravo trebalo pitati zavod.
Kada se dnevno komunicira broj umrlih od korone, je li to onda od korone ili je uz koronu?
I na to je teško dati odgovor. Ponovit ću, nama kliničarima je vrlo jednostavno odrediti da li je netko umro od korone ili je bio sa koronom u smrti. Odnosno umro je od infarkta, a bio je pozitivan na covid-19. To su za kliničara vrlo jednostavne stvari. Kako statistika obrađuje podatke, u ovom trenutku ne znam, ali bi bilo logično da se one koji su bili samo inficirani koronom, a nemaju kliničke simptome respiratorne infekcije odvoji, da ih se samo svrsta u onu statistiku kao broj covid pozitivnih. Infarkte i neke druge smrti razdvojiti tamo gdje oni zapravo pripadaju.
Je li u sisačkoj bolnici bio jedan slučaj smrti nakon cijepljenja?
Sisačka bolnica je malo specifična zato što šest mjeseci nema
odjel infektologije. Mi još dan danas funkcioniramo u šatoru što
se tiče infektološkog odjela. Sve svoje pacijente upućujemo prema
Zagrebu. Dok smo imali odjel, stvari su funkcionirale vrlo
jednostavno - na otpusnom pismu se napisao razlog i uzrok smrti
koji bi se obrazložili u zaključku i tu nije bilo nikakvih
dvojbi.
Kako se poruka sa svime ovim šalje?
Poruka je, nažalost, vidljiva u ovim kompletnim komunikacijskim zavrzlamama koje danas vladaju oko covida. Nažalost, kada pogledamo statistike vezane uz povjerenje građana na početku korona krize od, negdje ožujka prošle godine i usporedimo ih s onim današnjima, jasno je da je došlo do fijaska odnosno potpunog kraha i pada povjerenja u institucije, Stožer i sve ostale koji komuniciraju prema van. Mislim da je to poruka da se trebamo okrenuti pametnije komuniciranju p0rema ljudima jer očekujemo od njih da se procijepe preko 50 posto, a razina komunikacije koju šaljemo van je sve samo ne medicinski opravdana i ona kakva bi trebala biti.
Imali smo taj cilj do 1. srpnja 50 ili 55 posto - nismo uspjeli. Treba li mijenjati kampanju? Kako ljude motivirati sada da se cijepe?
Nikakvim represijama, samo istinom i onim podacima koje možemo skupiti od zemalja u okruženju. Velika Britanija se potpuno otvorila. Ona ima procijepljenost preko 80 posto - vrlo je to epidemiološki opravdano zato što imaju porast broja inficiranih odnosno pozitivnih na delta soj, a vrlo mali porast broja odnosno gotovo nikakav porast hospitaliziranih pacijenata. Što je to u zaključku? Cijepljenje ima smisla i štiti od teških oblika bolesti. Oni se de facto mogu dogoditi, ali u puno manjem obliku i broju nego kod onih populacija koje nisu cijepljene. Stvari su vrlo jednostavne statistički i matematički.
Ako do jeseni ne budemo imali 55 ili 60 posto, kakav scenarij očekujete?
50 posto necijepljenih građana je novi put za razvoj delta soj krize odnosno novog četvrtog vala. Ja se nadam da će naši građani shvatiti da to ne trebamo sami sebi priuštiti niti zdravstvenom sustavu koji već umire od tih korona kriza, koji je sad na koljenima i želi se vratiti u nekakvu normalu. na kraju krajeva, to je i svrha zdravstvenog sustava - ne da liječi kontinuirano respiratorne infekcije od kojih imamo sada adekvatnu zaštitu nego da se posveti drugim boilestima, onkološkim pacijentima, kardiovaskularnim pacijentima jer smo njih nažalost zapostavili. Nema nas dovoljno, bolnica nema toliko da to sve skupa pokriju. Ajmo malo odgovornosti svi skupa pa ćemo na jesen možda u nekakvom mirnijem tonu.
