Negativan PCR test ili liječnička potvrda da ste prebolili COVID 19 jedina su dva dokumenta koja vam mogu omogućiti slobodan ulazak u Hrvatsku. Ako ih nemate policija će vam propisati samoizolaciju dok ne napravite test. Upravo je to razlog najnovijeg, sve popularnijeg, kaznenog djela.
Voditelj Službe za granicu PU brodsko-posavske Ivica Ostrun kaže kako je hrvatska ove godine evidentirala 30-ak lažnih PCR testova, na što su policijski službenici postupili na propisan i zakonit način.
{"RELATED":/3950132}
Zašto se testovi krivotvore
Testovi se krivotvore kako bi se najčešće izbjegla samoizolacija.
"Ona se može skratiti jedino dokazom da osoba ima negativan PCR test koji će predočiti policijskim službenicima na graničnom prijelazu" kaže Ostrun i dodaje kako testiranje može biti od 500 do 700 kn pa takvu cijenu navodi kao mogući razlog krivotvorenja testova.
Nekima je tako pošlo za rukom prijeći granicu. U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije za prvi slučaj krivotvorenja testa njihove ustanove doznali su iz Austrije.
Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marina Payern Pal kaže kako joj je to nezamislivo: "Jedno iskustvo od jučer s kojim smo se mi prvi puta susreli bio je upit iz jednog doma za starije i nemoćne u Austriji o autentičnosti, za dva rezultata koja su obrađena u našem laboratoriju, znači za dva uzorka gdje je voditeljica tog doma posumnjala u vjerodostojnost tog nalaza i nama se obratila gdje smo mi utvrdili da su ti nalazi krivotvoreni jer ne odgovaraju našim brojevima protokola kroz koji su zavedene osobe točno koje su kod nas testirane."
Krivotvoriti rezultate testa za koronu kako bi u Dom za starije i nemoćne zvuči nepojmljivo. Strašno i tužno zvuči i razlog nedavnog prelaska državne granice starijeg, bolesnog gospodina, koji je nakon što je u autobusu ulovljen s lažnim negativnim testom obrazložio da želi umrijeti kod kuće. Gospodin je korigirao datum izdavanja testa što je izazvalo sumnju.
Kako se provjerava autentičnost testa?
Svaki test ili potvrdu o preboljenom Covidu policija na granici unosi u svoju bazu. Spomenuti gospodin već je jednom zabilježen u sustavu te je policajcima odmah bilo jasno o čemu se radi. Dakle, s jednim testom nije moguće dva puta proći, međutim ako je to prvi put, utvrđivanje autentičnosti testa za policiju nije lak posao.
Ravnateljica Payern Pal kaže kako je takvu provjeru moguće napraviti samo ako se test provjeri u ustanovi u kojoj je izdan. Ostrun objašnjava kako je najlakše obaviti provjeru ako PCR test ima QR kod. Ako nema, onda se koriste druge metode kao što su detekcije krivotvorine, provjeravaju se podaci u bazama podataka, kao što je vrijeme testiranja, vrijeme dobivanja nalaza, serijski broj testa, a u slučaju da imamo dodatnih upita, kontaktiramo epidemiološku službu.
Takva vrsta provjere mogla bi objasniti višesatna čekanja na graničnim prijelazima. Nalaz testiranja međimurskog Zavoda primjerice nema QR nego barcode, drugačiju vrstu, također elektronske oznake. Payern Pal kaže kako onda više nema mogućnosti za bilo kakve pogreške, a barcode osobu prati s uzorkom do nalaza.
Verifikacija nalaza skup je i ozbiljan znanstveni rad
U Zavodu za janvo zdravstvo Međimurske županije dnevno obrade i do 600 uzoraka, a ravnateljica kaže kako je to zahtjevalo potpuni preustroj njihove djelatnosti i jako dobru organizaciju. "Sve to ne bi bilo moguće da nismo imali inženjera molekularne dijagnostike, našu inženjerku Novak koja je to postavila od samog početka na pravi način" kaže Payern Pal.
"U jednoj turi možemo obraditi 94 uzoraka"
Inženjerka molekularne biologije Ines Novak kaže kako dobivaju dnevno oko 300 do 400 uzoraka te kako u jednoj turi mogu obraditi 94 uzoraka koji po završetku idu na pisanje i verifekaciju nalaza te dostava rezultata nalaza testiranim osobama.
PCR aparat omogućio je puno veći broj testova i digao kvalitetu cijelog laboratorija na višu razinu. "Znači u uređaju se izoliraju nukleinske kiseline koje se onda umnožavaju, to je uređaj za PCR, nakon što on odradi svoje, rezultati se prikazuju u obliku krivulja, svakom pacijentu je pridružena krivulja koja nam onda pokazuje je li osoba pozitivna ili negativna" objašnjava Novak i dodaje kako je krivotvorenje testova direktna pljuska znanosti, a istaknula je kako su oni tu da pomognu ljudima te da joj je strašno što se barata s krivotvorenim nalazima.
Pravovaljani testovi bi trebali biti osnova za borbu s pandemijom, kao i naravno dostupnost njihovih rezultata. Ravnateljica Payern Pal kaže kako se njihovi uzorci obrađuju tijekom dana i po završetku dana se šalju liječnicima. Dodaje kako upisuju sve te nalaze u platformu HZZO-a.
Granični policajci ne mogu vidjeti nalaze
Kako iz laboratorija kažu da sve rezultate testova, dakle i pozitivne i negativne šalju u HZZO, pitali smo ih imaju li djelatnici MUP-a uvid u njihovu bazu podataka. Iz HZZO-a su poručili kako policajac vidi je osoba u registru izoliranih ili samoizoliranih i tamo vas i sam registrira ukoliko nemate negativan PCR test. Međutim i dalje je nejasno zašto granični policajci ne vide cijelu bazu.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na upit ima li MUP pristup njihovim informacijama kažu: "Svi laboratoriji unose rezultate završenih testiranja na COVID platformu HZZO-a pa bi možda HZZO trebalo pitati o komunikaciji s ostalim strukturama."
Granični policajci se moraju snaći jer ne mogu vidijeti nalaze, a informatičko poboljšanje koje očekuju trebalo bi olakšati građanima kojima je određena samoizolacija da iz nje što prije izađu.
Krivotvoritelji testova čine čak dva kaznena djela
Pandemija je nedvojbeno ubrzala informatički i znanstveni razvoj, međutim iako i HZZO i HZJZ imaju podatke o svim testiranima, policija iz nekog razloga ne koristi sve podatke. Ravnateljica Payern Pal kaže kako se mora reagriati čim se utvrdi pozitivan nalaz jer inače njihov posao gubi smisao.
Krivotvoritelj testa moguće čini čak dva kaznena djela. Krivotvorenje isprave, ali i potencijalno širenje zarazne bolesti. Osim što time ugrožava život ljudima koji ga okružuju, direktno poništava napore tisuća vrijednih ljudi koji naše živote pokušavaju spasiti.
