Itenzivni odjeli puni pacijenata, tvrtke pred bankrotom, zatvoreni lokali - posljedice koronavirusa u ovih "samo" nešto više od pola godine vidljive su na svakom koraku.  

Političari pokušavaju rasteretiti bolnice. Dovode doktore iz mirovine, svi mladi doktori rade, studenti pomažu. Obećavaju državnu pomoć za one koje su financijski najviše pogođeni restrikcijama. Pokušavaju se spasiti životi i egzistencije, piše  Deutsche Welle .

Ali ova pandemija ne ugrožava samo zdravlje ljudi napadom koronavirusa na njihov imunološki sustav nego ga uništava i na razne druge načine. Restrikcije ne stvaraju samo financijsku štetu - stres nam je, zapravo, najveći problem.  Stres izazvan situacijom u kojoj živimo znatno povećava rizik od visokog tlaka, srčanog udara i psihičkih oboljenja. Ljudi postaju depresivni, agresivni, anksiozni.

O dugoročnim i naoko nevidljivim posljedicama pandemije  još nema puno studija – ali neke već postoje i to s iznenađujućim rezultatima. Psiholozi sveučilišta u njemačkom gradu Marburgu tako već mjesecima preko online-anketa vrijedno skupljaju podatke o tome što korona čini sa psihom ljudi i kako mijenja naše društvo. Kako na ovu izvanrednu situaciju reagiraju optimisti, kako pesimisti? Kako ona može utjecati na djecu i obitelji? Kako mijenja pozicije u društvu?

Izbor između dva zla

Pandemija na različite načine izrazito ugrožava stariju populaciju. Oni koji još žive izvan institucija i domova mogu sami odlučiti hoće li izaći iz kuće – i time se izložiti možda smrtonosnom riziku – ili će ga smanjiti neizlaženjem iz kuće. Ali i ta opcija ima svoju cijenu – samoću i izolaciju u možda ionako zadnjim danima života. Stariji ljudi su tako prisiljeni birati između dva zla, ne znajući koje je manje. Oni koji žive u staračkim domovima nemaju izbora, i to već mjesecima. Odgađamo preglede jer se bojimo uopće ući u bolnicu, a opet time zanemarujemo svoje zdravlje - sve je to začarani krug bez izlaza.

Strah je, ipak, loš suputnik. A koliko ćemo još ovako živjeti, ne zna se. Zato vlasti svakodnevno ponavljaju da se konzultirate s psiholozima, s besplatnim brojevima za pomoć ukoliko se osjećate loše - ali ne fizički loše, prenosi   Deutsche Welle