Jesmo li kolektivno poludjeli, postoji li korona PTSP i kako si pomoći u ovoj krizi u RTL Direktu govorio je psihijatar Herman Vukušić.
Na pitanje jesmo li svi u Hrvatskoj kolektivno poludjeli, Vukušić je odgovorio da je potreba za psihološkom i psihijatrijskom pomoći, za razliku od korona epidemije, "u eksponencijalnom, a ne linearnom porastu".
"Osjećaj bespomoćnosti zadesio je cijelu naciju"
Otkrio je da im se ovih dana ljudi češće javljaju s problemima.
"To je zbog nekoliko stvari. Prvo, zbog osjećaja bespomoćnosti koji je zadesio cijelu naciju, a posebice građane Zagreba i dijela Hrvatske koji je bio pogođen i teškim potresom. Nakon toga imamo veliki socio-ekonomski stres koji će vjerojatno uslijediti ako nam podbaci sezona i dođe do vala nezaposlenosti", kazao je Vukušić i posebno istaknuo maturante koje još čeka i veliki stres vezan za maturu u ovim okolnostima.
"Kada se sve to sabere, možemo očekivati veliki psihosocijalni stres po cijelu naciju", kazao je Vukušić te dodao da moramo raditi na osnaživanju psihosocijalnih kapaciteta cijeloga društva i uvođenju novih mjera za sprovođenje mentalnog zdravlja.
"Nažalost, svjedoci smo ovih dana da u nekim sredinama i čak i kliničkim institucijama, se radi na dekonstrukciji, a ne promicanju takvih mjera", rekao je Vukušić te dodao da se trauma ne događa samo u ratu već se ona može dogoditi svima, posebno u ovo vrijeme.
Može li nam se dogoditi fenomen korona PTSP-a?
Odgovorio je i na pitanje može li nam se dogoditi fenomen korona PTSP-a. "Fenomen PTSP-a, koji se veže uz akutnu, odnosno, kroničnu bolest nije novost u medicini. Od 1980. godine kada je PTSP prvi puta postavljen u dijagnostičke priručnike psihijatrije i psihologije, jako puno se radi na PTSP koji je posljedica težih zdravstvenih stanja kao što su karcinomi, teške kronične bolesti, a sada se širi i na COVID", kazao je Herman.
Komentirao je i činjenicu da su na početku krize oko koronavirusa mnogi pohrlili u dućane i kupovali velike zalihe mnogih namirnica kao što su kvasac ili toaletni papir. "To je opasno ponašanje jer širi paniku. Panika, pored osjećaja bespomoćnosti, je osnovni čimbenik rizika za razboj PTSP-a", kazao je Herman i komentirao činjenicu da se često na konferencijama za medije govori o "komorbiditetu".
"Stresni poremećaji se nikada ne javljaju sami. Oni uvijek za sobom vuku depresiju, alkoholizam, a i nešto što je i svjetska zdravstvena organizacija upozorila, a to je moguća epidemija porasta obiteljskog naglasila i to za 20 posto", rekao je Herman.
Izbori daju nadu
Smatra da je alkoholizam pošast koja u Hrvatskoj nije dovoljno predstavljena kao problem te da on treba biti jedan od prioriteta zdravstvenog sustava u budućnosti. Dao je i neke savjete kako lakše prebroditi izolaciju.
"Uz psihički stres ona vuče i unutarnje psihodinamske promjene. U ovoj situaciji za ljude je najvažnija nada. A iznenadit ćete se da naša istraživanja na suicidima hrvatskih branitelja pokazala su da u društvenim okvirima, nadu daju i izbori. Pa se veselim da su i izbori pred nama jer mislim da će ljudi dobiti nadu i da će možda doći do promjene koja će nam možda poboljšati život pa tako i mentalno zdravlje", zaključio je Vukušić.
