Pandemija koronavirusa uskoro će Hrvatsku, a i ostatak svijeta odvesti u nepredvidivu gospodarsku i financijsku krizu. Sve je stalo, i proizvodnja i potrošnja i putovanja i ludovanja...
Životne su se navike preko noći promijenile, država je otvorila blagajnu spašavajući i poslodavce i radnike. Deseci mjera i milijarde kune spremne su za spas, ali teško i turističke sezone na kojoj država živi. Kako dalje?
Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana poručio je da će "stati iza svakog hrvatskog radnika i iza hrvatskog gospodarstva".
"Plenković je išao jasno i odriješito jer je imao municiju u rukama, imao je mjere koje su materijalne koje su snažne", rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje koji pak za ministra financija Zdravka Marića kaže da je "evidentno pod stresom jer on je taj koji je zadužen za financiranje da u tom motoru ima benzina".
Nitko ne zna koliko će kriza trajati, niti koliko će ove mjere doista stajati. "Nije bilo rebalansa i ne znamo kako se sve to misli financirati", ističe Šonje,.
Vlada mora hodati po žici, kaže šefica Ekonomskog instituta Maruška Vizek. I balansirati.
"Državna pomoć gospodarstvu je neophodna, ali da se istovremeno pretjera sa zaduživanjem, zemlju se doista može otjerati u bankrot", upozorava Vizek.
64 milijardi će država morati iduća tri mjeseca posuditi za funkcioniranje hladnog pogona. Mora otplatiti stari dug i pokriti plaće, mirovine, socijalna davanja, pojačane izdatke javim službama angažirane u ovoj krizi. Marić kaže kako je tih 65 milijardi čak 45 posto planiranog proračuna za ovu godinu.
"Treba biti oprezan prilikom određivanja koliko rezati u javnom sektoru, da se ekonomska aktivnost dodatno ne uruši", smatra Vizek.
- Aladrović: 'Mirovine i socijalna davanja su zadnja linija obrane, ali sve ovisi koliko će ovo trajati'
- Poduzetnici od države dobili više novca nego što su tražili: 'Želim vratiti taj novac. On nije moj'
Mjere pozdravljaju poduzetnici, podržavaju građani. Njima je utvrđeno da će se socijalni doprinosi otpisati, a ne odgoditi. Manje je od 20 dana prošlo od prvih mjera.
Poduzetnici su se digli na noge, kritizirali ili ismijali 63 mjere u prvom paketu Neodgovorni, neodlučni i nesposobni - tako su ocijenjeni dizajneri prvih mjera.
"U ovom momentu ne postoje dvije Hrvatske, mi ili oni, privatni i javni sektor", poručio je poduzetnik Hrvoje Bujas.
"Ako svi ostanemo bez posla, od čega će živjeti država?"
Dva dana nakon potresa u Zagrebu, ekonomija se još jače zaljuljala.
"Mi smo svjedoci takozvanog simetričkog šoka - dakle, istodobnog pada ponude, potražnje, proizvodnje u svim gospodarstvima na europskoj i svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti", rekao je nakon zagrebačkog potresa premijer.
Poduzetnik Orlando Lopac pita se od čega će država živjeti ako "svi" ostanu bez posla.
"Ako nas 100, 200 ili 300 tisuća završi bez posla, a svi imamo iste probleme, svatko u svojim mikrosredinama od čega će država onda živjeti? Uzimat će nove zajmove?", pita se Lopac.
I uzimat će. Iz raznih izvora.
"Mi svi skupa, bilo privatni, javni sektor, moramo biti svjesni da teret ove krize moramo iznijeti solidarno i to će tražiti određena odricanja od svih", kazao je Plenković.
"Ono što smo već zaključili je da niti države ima bez gospodarstva, ali vrijedi i obratno", proučio je pak ministar financija Marić.
Poduzetnici ipak malo odahnuli
U prognozama pada BDP-a i mogućim scenarijima naši su sugovornci oprezni dok traje epidemiološka kriza. Poduzetnici su odahnuli.
"Ja mislim da svatko tko ne podržava ovakve mjere svjesno ili nesvjesno želi biti gubitnik, a ne pobjednik", rekao je vlasnik salona namještaja Renato Radić nakon novog paketa Vladinih mjera.
Slika proljeća 2020. je ovakva: u stanovima je i mlado i staro. Oni stariji preživjeli su barem nekoliko velikih ekonomskih kriza: inflacije, rat, pretvorbu, privatizaciju, krizu 2009...
A oni mlađi? Nadamo se da ovu našu 2020. neće morati dugo otplaćivati.
