Smrt predsjednika Kennedya i pad Berlinskog zida su svakako ostale u kolektivnom pamćenju, ali ništa se ne uspoređuje sa pandemijom po pitanju utjecaja na svakodnevni život, piše BBC.
Dok radne dane provodimo na videopozivima sa kolegama i dopisujemo se sa obitelji i prijateljima preko društvenih mreža, treba se zapitati kako bi život izgledao da se pandemija dogodila 2005. godine, taman prije ere pametnih telefona?
Mnogi digitalni alati koje danas koristimo kako bi ostali povezani tada ili nisu postojali ili nisu bili svima dostupni.
Facebook je tada slavio godinu dana, ali je i dalje bio fenomen primarno na američkim sveučilištima, a WhatsApp i Instagram su nisu bili ni primisli. Termin društvene mreže bi ljudima ostavio upitnike nad glavom.
Te godine je rođen YouTube, Twitter godinu nakon, a Apple je tek 2007. godine predstavio iPhone.
Prije petnaest godina, primjerice u Velikoj Britaniji je oko osam milijuna kućanstava imao širokopojasnu vezu. Stolna računala su na internetu postizala brzinu od deset megabita po sekundi, što bi značilo da je za skidanje albuma glazbe bila potrebna minuta i pol.
Osim toga, sedam milijuna se i dalje vuklo na dial-up vezi. Situacija u Hrvatskoj bila je daleko lošija.
Dakle, sve usluge koje su danas neophodne su tada bile tek u počecima.
Danas 96 posto kućanstava u Velikoj Britaniji ima prosječnu brzinu interneta od 54 megabita po sekundi i upravo je to ono što milijunima omogućava rad od kuće. Hrvatska, prema prošlogodišnjim istraživanjima ima prosječnu download brzinu interneta od 26,7 Mb/s. Što se tiče pokrivenosti 4G signalom, Hrvatska ima 83,4% teritorija pokrivenog tom mrežom.
Sve nam to omogućuje da iz vlastitog doma možemo licem u lice razgovarati sa nekime na drugoj strani svijeta.
Restrikcije zbog pandemije nanose velike štete ekonomiji, ali moglo je biti mnogo gore.
Milijuni djece sada nastavu slušaju od kuće, a edukativne online platforme su opterećene. No, online nastava godinama prije ne bi ni bila moguća.
Danas smo u strahu da zdravstveni sustav nema pristup adekvatnoj tehnologiji, ali pokušajte zamisliti kako bi izgledalo online naručivanje lijekova u 2005. godini. Na telefonu bi se čekalo satima.
Što se zabave tiče, flat-screen televizori su bili novo otkriće, ali nisu imali pristup na internet. Stoga, nije bilo streaming usluga i online tečaja na ekranu dnevne sobe.
Posljednjih godina su mnogi zabrinuti kakav utjecaj pametni telefoni i društvene mreže imaju na naš život.
Govori se da online prijatelji nisu pravi prijatelji, da nema zamjene za razgovor licem u lice i da je buljenje u ekran loše za zdravlje.
No, ljudi će iz ove krize potencijalno izaći sa novim stavom prema tehnološkim alatima, koji mogu biti iznimno korisni ukoliko se pravilno koriste, piše BBC.
