U sklopu serijala "Život u doba korone" donosimo priče Hrvata koji su nove domove našli u raznim dijelovima svijeta. Do sada smo čuli kakva je situacija u jednom od najvećih žarišta pandemije New Yorku, kako u Vijetnamu brzo i oštro reagiraju na svaki novi slučaj zaraze, ali i o po mnogima kontroverznom pristupu Švedske koja se umjesto restrikcija i karantene oslanja na dobrovoljno ponašanje građana.
Ovoga puta zavirili smo u Švicarsku, u kojoj je, prema najnovijim podacima, potvrđeno ukupno 28.063 slučajeva zaraze te 1478 smrtnih slučajeva.
Marina Miškić iz Osijeka radi za farmaceutsku tvrtku u Baselu, trećem najvećem švicarskom gradu po broju stanovnika, koji se nalazi na rijeci Rajni te u blizini granica s Njemačkom i Francuskom.
U Švicarsku je odselila u rujnu 2019. godine, a za RTL je ispričala pojedinosti svakodnevnog života u doba korone.
"Od samog početka kako je to krenulo, oni su zadnji na bilo koji način reagirali. Prvo su svi ostali oko njih zatvorili granice, Švicarci su bili zadnji. Tek kad su ih svi ostali opkolili su i oni kao zatvorili granice. U čemu je stvar? Ljudi su mi objasnili da nije lako Švicarskoj zatvoriti granice zbog mnoštva ljudi u pograničnim područjima, pogotovo u Italiji, koja radi u Švicarskoj. Puno ljudi svakodnevno prelazi granice prema Njemačkoj, Francuskoj, Italiji te putuju svaki dan na posao pa ne mogu jednostavno zatvoriti granice jer ne bi imao tko raditi", rekla je Marina.
Kaže da su po pitanju restrikcija Švicarci krenuli "najlabavije od svih" te da je bila potrebna značajna promjena u brojkama da bi se promijenio pristup.
"Nakon nekog vremena su brojevi još više podivljali, pa su onda rekli: "Pa dobro, sad je dozvoljeno 100 ljudi, pa 50 ljudi". Trenutno se ne smije okupljati više od pet osoba. Znači, i dalje se dvoje, troje, četvero smije družiti, ali granica je pet", objašnjava Marina.
"Ne možeš ti njima ništa zabraniti"
Pristup svake države je drugačiji. Dok jedni uvode potpune karantene, drugi imaju opušteniji pristup. Čini se da je Švicarska sklonija strategiji kakvu ima Švedska, samo iz drugačijih razloga.
"Ovdje su jako konzervativni. Švicarska je jako, kako bih rekla, inertna po svemu, pa tako i donošenju novih zakona i odrednica, pogotovo restriktivnog tipa pošto je to jedno, onako, demokratsko liberalno društvo koje nije naviklo da im se bilo što nameće, pa se njima ne mogu nametnuti nekakve strašne mjere.
U principu, ljudi normalno izlaze van. Trčanje i vožnja bicikla su dozvoljeni, odnosno izlazak za održavanje zdravlja je dozvoljen. Isto tako smiješ ić’ u nabavku, s tim da rade samo samoposluge, sve velike trgovine su zatvorene. Nije da ljudi ne rade i da su baš svi uredi zatvoreni. Ostavljeno je poslodavcu da svaki sam odredi hoće li zatvoriti ili će raditi, ali preporučuju za zdravlje da bi bilo bolje da svi oni koji mogu raditi od kuće to i učine. U Švicarskoj je sve na osnovu preporuke. Nema nikakvih zabrana, niti jedna, sve je preporuka.
Tako da, ne možeš ti njima nikako ništa zabraniti ovdje. Ostaje na svakome tko tu živi da sam procjeni što je za njega prihvatljivo, a što nije. Neki ljudi rade, idu na posao, javni prijevoz radi. Restorani i kafići imaju dostavu, ali su unutrašnji prostori zatvoreni", priča na Marina.
Korak po korak do uobičajenog ritma života
Švicarska se već priprema za popuštanje uvedenih mjera, i to su tri faze.
- Hrvatica iz Njemačke za RTL.hr: 'Teško je do WC papira, ali država skrbi za nas, osjećam se sigurno'
"Nama su rekli da 27. travanja polako kreću otvaranja. U tom prvom naletu 27. travanja, prvo što će otvoriti biti će, nevjerojatno, vrtni centri. Otvorit će naravno i kozmetičke i frizerske salone, to su esencijalne stvari", rekla je kroz smijeh Marina.
"Druga faza bi trebala biti 11. svibnja, a treća 9. lipnja. U drugoj fazi bi se trebale otvoriti škole, ali pod uvjetom da sve u prvoj fazi bude u redu, odnosno da brojevi opet ne podivljaju. Njima je cilj da se broj zaraženih ne poveća prebrzo jer smatraju da zdravstveni sustav ima svoje kapacitete. Zaraza se ne može spriječiti, ali žele kontrolirati brzinu širenja. Sistem sličan kao i kod Njemaca.
Vidjet ćemo. Oni će imati još jednu sjednicu nakon 27. travnja, što mi nije logično jer treba proći dva tjedna za procjenu, ali dobro. Nakon te tri faze bi stvari trebale ići normalno, ali su to sve stavili u zagradu, u smislu: "Vidjeti ćemo kako će se odvijati situacija", kazala je Marina.
Organiziranost na visokoj razini
U jeku pandemije je, nakon zdravstvenog pitanja, najvažnije ono gospodarsko. Kolaps ekonomije u globaliziranom svijetu predstavlja rizik za sve, a posebno su zabrinuti mali poduzetnici te privatne firme.
"Inače, Švicarska je dala 45 milijardi franaka za financijsku potporu svima koji su dobili otkaz ili ne mogu raditi u ovom trenutku. U stvari za plaće malih poduzetnika, ne znam jesu li i velike firme u to uključene. Komentiralo se da je to iznos za dva mjeseca. Tako da, financijska strana vjerojatno igra veliku ulogu. Znači ako su izračunali da ima dovoljno novaca za potporu za dva mjeseca, a sve su zatvorili negdje sredinom ožujka, onda je to to. Oni su to očito isplanirali jer ovdje je financijska situacija bitna. Situacija je definitivno bolja nego u Hrvatskoj. Ovdje su organizirani, znaju što rade, stvari su isplanirane, zna se što se radi i zašto se radi", rekla je Marina.
Pošto nisu u odjelu proizvodnje, Marina i njeni kolege već o sredine ožujka rade od kuće jer je tako odlučila njihova farmaceutska tvrtka, ali kaže kako se upravo u tom sektoru radi "punom parom".
"Radnice u trgovinama ne nose maske, u šoku sam"
Bez obzira na to gdje se u svijetu nalazite, vrlo je vjerojatno da ćete u trgovine i dalje ići. Nekada rutinska operacija danas predstavlja kako priliku za izlazak iz kuće tako i povećani rizik od zaraze. Posebice ako se ljudi oko vas ne obaziru pretjerano na mjere zaštite.
"Samoposluge rade normalno, kao i obično. U Švicarskoj je to radnim danom od nekih sedam, osam, devet do osam navečer, subotom do šest, a nedjeljom inače nikad ništa ne radi. Trenutno je i dalje tako. Ljudi ne nose maske. Sad sam recimo u šetnji i nikog živog nisam vidjela s maskom, ljudi ovdje to ne shvaćaju ozbiljno.
Kupovinu obavljam jednom u dva tjedna. Ne dozvoljavam samoj sebi više od toga. Ciljam na ponedjeljak ujutro zato što trgovine ovdje nedjeljom ne rade pa računam ako je netko u subotu upljuvao namirnice, u ponedjeljak ujutro je najveća šansa da to na neki način ispari ili da virusi poumiru bar dijelom. Prva sam u trgovini u pola osam ujutro kada se otvori. Idem sa spiskom i nabavim si voća, povrća, svega što mi treba za dva tjedna", rekla je Marina.
Ipak, ističe kako je u trgovinama manje ljudi nego inače. Neki nose maske, neki ne, ali najveće iznenađenje su sami djelatnici.
"Radnice: ništa. U šoku sam. Niti masku niti rukavice. Najnormalnije, kao da se ništa ne događa. Na ulazu svake samoposluge je instaliran aparat za dezinfekciju ruku uz koji piše da je upotreba dobrovoljna. Kod blagajne su nalijepljene one popularne vrpce na svaka dva metra da se u redu drži razmak, ali zavisi od trgovine do trgovine", rekla je Marina, a otkrila je i svoj trik za sigurniju kupovinu:
"U principu, nosiš jednu rukavicu, a ne dvije. Odrediš koja će ti ruka biti prljava, a koja čista. Kad ulazim u trgovinu imam kolica za kupovinu koja vučem čistom rukom, a proizvode sa polica stavljam s prljavom rukom unutra. S tom istom rukom vadim proizvode na kasu, a u čistoj ruci kreditnu karticu koja je bila u džepu i plaćam beskontaktno. Kada dođem do auta, skinem rukavicu i dalje sam u čistom području".
Kazne na granicama
Kriza ljude tjera na štednju jer siguran posao postaje veoma nesiguran element svakodnevice. I prije krize, mnogi stanovnici Švicarske snalazili su se odlaskom u kupovinu u susjedne, mnogo jeftinije zemlje.
"Većina ljudi uvijek ide kupovati u Njemačku i Francusku jer su tamo stvari duplo jeftinije, i hrana i dm i slično. Sad je problem što su zatvorili granicu, pa sada moram kupovati u Švicarskoj. Nekima je to katastrofa, ima sirotinje koji su na socijali. Njima nije svejedno", rekla je Marina.
Neki su se pokušali snaći u novim okolnostima, ali bez puno uspjeha.
"Imam prijatelje iz Njemačke koji su htjeli biti lukavi. Pošto su Njemci, smiju ući u Njemačku ako imaju opravdani razlog, recimo pregled kod doktora, a smiješ se i vratiti natrag ako pokažeš odgovarajuću vizu na švicarskoj granici. Ali sada su švicarski carinici na granici počeli kontrolirati kad se netko vraća iz Njemačke i mora otvoriti prtljažnik i ako imaš nešto u vrećici, opale te sa 100 franaka kazne ako si išao u kupovinu", rekla je Marina Miškić i dodala kako su sada u Švicarskoj "prisiljeni trošiti hrpu novca".
