Kraj je mjeseca travnja i gotovo da ne nigdje postoji druga tema izuzev Covid-19 virusa. Svaki televizijski dnevnik, novine, svi mediji u svim zemljama svijeta govore samo o broju zaraženih, preminulih i "oslobađajućim" mjerama koje bi trebale početi uskoro. Isti je slučaj u Japanu, zemlji koja je među prvima prijavila slučaj zaraze iz Kine još 16. siječnja ove godine, kaže nam naš sugovornik iz te daleke zemlje u novom nastavku serijala Hrvati u svijetu u doba korone. Riječ je o bivšem dugogodišnjem predstavniku Hrvatske turističke zajednice u Japanu, a danas vlasniku privatnike tvrtke, Edouardu Tripkoviću Katayami. Sin hrvatskog novinara Luke Tripkovića i Japanke Sonoko u Tokiju živi od 2002. godine. Japan trenutno bilježi gotovo 14 tisuća slučajeva i 425 umrlih od infekcije koronavirusom.
Zemlja prošla nekoliko faza
Edouard Tripković Katayama
"Protekla tri mjeseca Japan je prošao kroz nekoliko faza vezano za Covid-19. Iako je alarmirala građane među prvima, vlada nije proglasila izvanredno stanje, već se život nastavio kao i obično, ljudi su išli na posao, izlazili u restorane, družili se i slobodno živjeli. Broj zaraženih bio je mali u usporedbi s drugim zemljama, no nije bilo moguće testirati se već su tu priliku dobivale isključivo osobe s visokom temperaturom i vidno bolesne."
"Postojala je bojazan mogućnosti dolaska u bolnice velikog broja ljudi što bi uzrokovalo preopterećenosti zdravestvenih ustanova, a s druge strane, ukoliko bi se prijavila zaražena osoba, dotična bolnica morala bi se zatvoriti što bi utjecalo na ekonomski faktor ustanove. U svjetskim medijima Japan se spominjao kao uspješna zemlja koja je bez karantene uspjela zadržati mali broj zaraženih. Tako je Japan proživljavao prve tjedne zaraze", opisuje Eduard Tripković situaciju na početku i dodaje da, prema pričama, postoji još jedan razlog malom broju službeno zaraženih.
Pravi razlog "malog" broja zaraženih?
"Japan je, naime, domaćin Olimpijskih igara koje su trebale početi u srpnju i vlada je vjerovala u stabilizaciju pandemije do početka ljeta te nastojala pokazati da je Japan sigurna zemlja. Kada su inozemni atletičari počeli najavljivati odustajanje od sudjelovanja zbog bojazni od zaraze, njihove nacionalne federacije sugerirale su odgodu, što je rezultiralo 24. ožujka službenom odgodom od godinu dana. Tada je u Japanu službeno bilo prijavljeno 1.211 zaraženih virusom. Već sljedećeg dana, Japan prijavljuje znatno veći broj novozaraženih", ističe Edouard Tripković Katayama.
Japanska karantena koju vlada ne može proglasiti
Kako se broj zaraženih ubrzano povećavao, japanska vlada prvi put nakon Drugog svjetskog rata, 7. travnja objavljuje izvanredno stanje u Tokiju, Osaki i pet prefektura, dok ostalih četrdeset prefektura nastavlja život kao i obično. Broj zaraženih slučajeva u tom je trenutku premašio četiri tisuće, opisuje nam Edouard.
"Kako japanski ustav ne dopušta karantenu već vlada može tek sugerirati narodu da ostane u svojim domovima, mnogi su nastavili živjeti istim ritmom kao i prije izvanrednog stanja i statistike govore da se u sedam prefektura dva tjedna nakon proglašenja kretanje ljudi smanjilo za 40%, daleko od očekivanih 80%."
"Ljudi su često išli u parkove i u kupovinu i pitanje je u kojoj mjeri je efikasno izvanredno stanje ako se ljudi ne pridržavaju vladinih direktiva. Osobno poznajem ljude koji i danas svakodnevno odlaze na posao, što jer im je posao takve vrste da moraju biti prisutni, što zbog radnih navika stečenih dugogodišnjim radnim stažem jer su veliku većinu vremena proveli na radnom mjestu", kaže naš sugovornik.
Uvođenje izvanrednog stanja
Vladine mjere, međutim, nisu bile dovoljne i virus je uzeo maha i u trenutku kada je 16. travnja broj zaraženih dosegao 9.231, Japan objavljuje izvanredno stanje u cijeloj zemlji.
"Kazališta, kina, karaoke, muzeji i druge javne ustanove su zatvorene, no većina restorana su otvoreni iako su zamoljeni servirati do osam sati navečer. Frizeri i mnogi dućani također rade, stoga možemo reći kako je riječ o japanskoj karanteni. Svi moji sastanci otkazani su još prije dva tjedna tako da kalendar nalikuje velikoj bijeloj plahti koja se suši na proljetnom povjetarcu. Trenutno stanje na turističkom tržištu ne dopušta kontaktiranje partnera u svrhu planiranja zajedničkih projekata, kada je sama egzistencija agencija u pitanju, stoga ne preostaje drugo nego održavati kontakt i strpljivo čekati. Neke turističke agencije odlučile su rad od kuće produžiti do kraja svibnja iako je vlada objavila izvanredno stanje do 6. svibnja, dok je najveća agencija samoinicijativno otkazala sva inozemna putovanja s polaskom do kraja lipnja. Postoje agencije koje imaju 100% otkazivanja putovanja dok su nove rezervacije bliske nuli. Mnogi restorani već su objavili stečaj i predviđaju se dodatni u nadolazećem razdoblju. Škole su već najavile odgodu otvaranja sa 6. na 11. svibnja te se nagađa da bi vlada mogla produžiti izvanredno stanje", kaže nam naš sugovornik.
- Hrvatica iz Njemačke za RTL.hr: 'Teško je do WC papira, ali država skrbi za nas, osjećam se sigurno'
Za pomoć gospodarstvu 20% BDP-a
Japanska vlada najavila je pomoć svim stanovnicima, i japanskim državljanima ali i strancima koji imaju prijavljen boravak u Japanu. Svaka osoba dobiti će JPY 100.000, što je oko 6.500 kuna.
"Osim financijske pomoći, svakom kućanstvu poštom će stići dvije maske, gesta koja je izazvala bujicu reakcija jer je nedovoljno već ako kućanstvo ima samo jedno dijete, a kamoli obitelji poput moje koja broji šest članova", govori Tripković Katayama. "Država je najavila i financijsku pomoć privatnom sektoru. Svaki slobodni umjetnik i obrt dobiti će 1.000.000 jena (65.000 kuna), male i srednje tvrtke 2.000.000 jena (130.000 kuna), a velike se trebaju direktno savjetovati. Aplikacija je valjana ukoliko je mjesečni promet bio manji od 50% u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Cjelokupan budžet za Covid-19 krizu je 20% BDP-a, čime je Japan pokazao koliko mu je važno podržati privatan sektor ali i svakog stanovnika koji živi i pridonosi društvu."
Kontakt s drugim Hrvatima u Japanu
Inače, kako kaže Tripković, zajednica Hrvata u Japanu broji oko 150 ljudi od kojih pola živi u Tokiju i okolici.
"Povremeno organizam hrvatska druženja i dragi mi prijatelji znali su doći i iz Hiroshime ili drugih udaljenijih gradova. Jedno od takvih okupljanja bilo je prilikom zadnje finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva, kada nas se gotovo sedamdeset okupilo u jedinom hrvatskom restoranu u Japanu. Otkako je počelo krizno razdoblje, komunikacija se bazira na telefonu i SNS-u i mnogi rade iz svojih domova. Raduje činjenica da unutar zajednice nema zaraženih i svi čekamo priliku kada ćemo se ponovo naći na druženju."
Novi stil života
"U proteklim tjednima, Japan je doživio mnoge promjene koje će utjecati na životne navike svih stanovnika ali i na gospodarstvo. Znane su priče japanskih bračnih parova koji se razvedu nakon što muškarac kroči u penziju kada stalan boravak po kući dovede do raskida prisege o odanosti, s tim da bi malotko očekivao razvod zbog koronavirusa, no i to je jedna tema koja je već aktualna", kaže. "Na ulicama se mogu vidjeti ljudi od kojih su najčešće muškarci koji sami sjede na klupi i gledaju u mobitel, dodatno potkrijepljujući tvrdnju o navici izbivanja iz kuće."
"Više nego ikada, online je postala ključna riječ za novonastale životne uvjete. Osim sastanaka, sve cu češći online tulumi iliti online pijanke. Priča se sve češće kako bi ova kriza mogla pozitivno promjeniti japansko društvo ako tvrtke prihvate rad od kuće koji se trenutno tolerira. Ljudi ne bi trebali živjeti u samom Tokiju ili u neposrednoj blizini i plaćati visoke najamnine i/ili kredite, već bi mogli živjeti u prirodi; na moru, u planinama ili bilo gdje drugdje, što bi osim smanjenja stresa putovanja od sat i petnaest minuta u prosjeku u jednom smjeru, pozitivno utjecalo i na raspoloženje osobe koja živi u sredini koju voli i naposljetku uvelike pomoglo decetralizaciji Tokija a time generiralo ekonomski rast drugih područja."
"Mnoge će tvrtke biti prisiljene objaviti stečaj čime će se ljudi naći u nezahvalnoj životnoj situaciji prisiljeni potražiti novi posao u vremenima kada je gospodarstvo doslovno na koljenima. Turizam, ugostiteljstvo i druge industrije pretrpjeti će ogromne gubitke, no sigurno je da će i ovoj krizi doći kraj, a tada možemo računati na predanost japanskog naroda da je ugradi u povijesti koja je omogućila novi razvoj društva. Mnogi poslovi kojima se bavim u izravnom su doticaju s trenutnom krizom tako da poslovna budućnost nikada nije bila neizvjesnija, no vjerujem da smo dobili priliku usporiti svakodnevni ritam i promisliti o prioritetima života kakvog priželjkujemo", zaključuje na kraju Edouardo Tripković Katayama.
