Hrvatska narodna banka (HNB) u financijski je sustav ubacila 31 milijardu kuna kako bi relaksirala pritiske na tečaj i stabilizirala kunu, a što možemo dalje očekivati s obzirom na epidemiju koronavirusa i pad gospodarske aktivnosti pojasnio je guverner HNB-a, Boris Vujčić.  

"U zdravstvenu krizu ulazimo iz pozicije znatnog viška na tekućem i kapitalnom računu, drugim riječima većeg izvoza od uvoza, većeg priljeva kapitala od odljeva kapitala. Taj suficit smo proteklih godina koristili za razduživanje prema inozemstvu i jačanje deviznih pričuva, što nam je prvi amortizer u situaciji pada izvoza. Iako su se uvjeti financiranja zaoštrili za tržišta u nastajanju, među koje se ubraja i Hrvatska, zaduživanje je i dalje moguće. Pričuve ćemo znatnije trošiti tek u slučaju eventualne eskalacije krize. Ako se to i dogodi, bit će znak da su devizne pričuve poslužile svrsi i da smo uspjeli očuvati domaću potražnju. Bruto pričuve HNB-a i nakon deviznih intervencija kojima smo stabilizirali tečaj nakon početka epidemije veće su od 17 milijardi eura", rekao je Vujčić za Večernji list . 

"Praktički sve će se države ove godine susresti s fiskalnim izazovima. Prihodi će se smanjiti zbog pada gospodarske aktivnosti, a saniranje posljedica zdravstvene krize napuhat će rashode. Riječ je o pandemiji. Za konkretnu procjenu domaćih fiskalnih potreba trebat će još malo pričekati, ona će ovisiti o gospodarskim kretanjima do kraja godine, zanimanju za predstavljane mjere, kao i eventualne nove mjere. Također, nemaju sve predstavljene mjere trenutačni fiskalni učinak, kao na primjer jamstva za kredite poduzećima", rekao je Vujčić. 

Prve ankete poduzetnika za EU koje navješćuju da bi pad gospodarske aktivnosti krajem prvog i početkom drugog tromjesečja mogao biti usporediv s kretanjima na početku globalne financijske krize, napominje Vujčić. 

"Takva kontrakcija gospodarske aktivnosti ne iznenađuje pretjerano ima li se u vidu brzina širenja epidemije i intenzitet mjera poduzetih za njezino suzbijanje. Ono što za sada ne znamo je koliko će dugo izvanredne mjere biti na snazi. Ako cilj postignu relativno brzo i popuste ograničenja za gospodarsku aktivnost, do kraja godine bismo se mogli vratiti na razinu gospodarske aktivnosti na kojoj smo bili početkom godine. Ako stroge mjere ne budu davale željene rezultate i borba s epidemijom se produlji, i ekonomski oporavak će se izvjesno produžiti", kaže guverner.  HNB je djelovao nizom mjera kako bi održao stabilnost tečaja, ojačao likvidnost financijskog sustava te oživio tržište državnih obveznica.

"Situacija je bila takva da kada smo objavili naše intervencije, čak je i tržište najkvalitetnijih njemačkih državnih papira bilo pod velikim stresom. Na dvije smo aukcije otkupili državnih obveznica u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je prvi put da je HNB djelovao na taj način", objasnio je.

"Napokon, prije svega imajući u vidu potrebu države za dodatnim financiranjem zbog COVID-19 paketa mjera prošli tjedan smo smanjili stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna. Navedeni se iznosi ne mogu zbrajati jer je riječ o različitim mjerama. Dok devizne intervencije pretvaraju kunsku likvidnost u deviznu, operacija financiranja banaka i otkup obveznica stvaraju dodatnu kunsku likvidnost, a spuštanje stope obvezne pričuve otpušta bankama postojeću likvidnost koja je bila blokirana monetarnim mjerama središnje banke. No, svi su ti potezi bili međusobno komplementarni i imali su cilj očuvanje povoljnih uvjeta financiranja za sve klijente banaka unatoč gospodarskom zastoju i golemim poremećajima koji pogađaju svjetska financijska tržišta, održavajući u isto vrijeme stabilnost tečaja", rekao je Vujčić, dodavši da bi financiranje države mogao olakšati očekivani porast privatne štednje koja će tražiti sigurna ulaganja.

S druge strane, financijska tržišta nalaze se pod stalnim potresima, neizvjesnost je iznimno visoka, i to će sve zahtijevati vrlo oprezno upravljanje financiranjem proračuna, zaključio je guverner za Večernji list .