Od prvih slučajeva oboljenja od novog koronavirusa u Kini liječnici su znali da on ciljano napada pluća. No sada su došli do saznanja kako pacijentima s teškim simptomima osim pluća ostanu oštećeni bubrezi, srce...
"Jednom kada je koronavirus u tijelu on vrlo lako može napasti i druge organe", kazao je dr. Eric Cioe-Peña, liječnik u hitnoj medicinskoj službi i direktor na Northwell Healthu u New Yorku za Live Science.
Tako naprimjer virusne infekcije mogu ometati dotok krvi u srce, uzrokovati nepravilan rad srca i zatajenje, a čak jedan od petero pacijenata razvilo je oštećenje srca kao rezultat COVID-19 u Wuhanu u Kini, pokazala je jedna mala studija objavljena 27. ožujka u časopisu JAMA Cardiology.
SARS-CoV-2 može napasti stanice srca i stanice pluća jer su prekrivene površinskim proteinima. Kad su tkiva u tijelu oštećena – bilo invazivnim virusom poput SARS-CoV-2, bilo drugim sredstvom, prirodni odgovor organizma uključuje ispuštanje upalnih molekula, poput malih proteina zvanih citokini, u krvotok. No paradoksalno je da prevelika upala može stvari pogoršati. Enzim ACE2 djeluje protuupalno, sprječavajući imunosne stanice da nanose veću štetu vlastitim stanicama u tijelu.
Kada se virus zaustavi na ACE2 proteinima, ti proteini se isključuju iz komisije, što smanjuje protuupalnu zaštitu, koju inače pružaju. Na taj način virus može djelovati dvostruko štetno, oštećujući stanice izravno i sprječavajući tijelo da zaštiti tkiva od upalnih oštećenja.
Ukratko, problem je u tome što koronavirus izaziva prejak odgovor imunološkog sistema, koji potom osim zaraženih ćelija napada i zdravo tkivo.
Oštećenje jetre i zatajenje bubrega
Isto tako SARS-CoV-2 može vršiti invaziju i na jetrene stanice, a može uzrokovati i zatajenje bubrega.
Jetra proizvodi enzim koji ubrzava kemijske procese unutar našeg tijela. U zdravom organizmu, ćelije jetre neprestano odumiru i oslobađaju enzime u krvotok. Problem nastaje onda kada enzimi preplave krvotok, što je učestalo kod pacijenata oboljelih od SARS-a i MERS-a.
"Tada vidimo jako povišene jetrene enzime", kazao je Cioe-Peña. Srećom jetra ima izvrsnu sposobnost samoregeneriranja te, koliko je poznato, virus je ne može trajno oštetiti.
Iako su neka oštećenja rezultat izravnog napada virusa na stanice, imunološki sustav je uzrok većine, naglašava ovaj liječnik
Baš kao i jetra, bubrezi imaju zadatak pročišćavati krv. Dok se krv filtrira kroz bubrege, stanice kanalića mogu zarobiti virus, što dovodi do prolaznog ili lakšeg oštećenja, a ako virus probije ćelije i počne se umnožavati, oštećenje na kanalićima postaje opasno po život.
No citokinska oluja koja oštećuje organe u cijelome tijelu, uključujući srce i jetru može utjecati i na mozak te su čak gubitak mirisa i okusa nedavno dodani na popis mogućih simptoma COVID-19, što bi moglo ukazivati na to da bi koronavirus mogao napasti živčani sustav i dio mozga odgovoran za osjećaj mirisa, izvjestio je Live Science.
Nije sve tako crno
Trenutno ne postoji lijek za ciljano liječenje koronavirusa, no Cioe-Peña kaže kako nije sve tako crno te kako postoje ljudi koji su imali potpuni oporavak, dok su jetra i bubrezi sposobni vratiti se u normalu.
"U vrlo, vrlo teškim slučajevima, tu je vjerojatno neki trajna šteta", rekao je Cioe-Peña, ali "vidjeli smo dokaze o ljudima koji imaju potpuni oporavak", kazao je.
Jetra i bubrezi mogu se u potpunosti vratiti u normalu.
"Dakle, za većinu ljudi organi će se oporaviti, sve dok preživite infekciju", rekao je Cioe-Peña te dodao da će se i ljudi sa srčanim oštećenjima vjerojatno potpuno oporaviti, pod pretpostavkom da prežive.
Ništa od ovoga nije posebno iznenađujuće. Kod napada mnogih virusa "vidimo otkazivanje organa", rekao je Cioe-Peña.
Smatra da kada pojedinci razviju imunitet na njega, "napad" na organe će biti rijeđi.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pročitati OVDJE.
