U svjetlu neopravdane hiperprodukcije zakona kojom se mijenja i fragmentira radno zakonodavstvo, Ženska fronta za radna i socijalna prava ponovno je reagirala na 'negativne tendencije fleksibilizacije i neoliberalizacije društva, kojima se ugrožava smjer društvenog razvoja i smanjuju radnička prava'. Članice Ženske fronte, koju sačinjavaju ženske sindikalne sekcije te ženske organizacije i udruge za zaštitu ljudskih prava, traže povlačenje potpuno neprihvatljivog Zakona o povremenim poslovima.
Što se tiče Nacrta prijedloga Zakona o radu, Ženska fronta zahtijeva uvođenje maksimalne kvote kvote radnika i radnica zaposlenih na određeno vrijeme, pri čemu će se voditi računa o rodnoj ravnoteži.
"Direktiva Vijeća Europske Unije, a na koju se poziva Zakon o radu (ZOR), nije pravilno implementirana u hrvatsko zakonodavstvo jer na tržištu rada nije postigla očekivane učinke u zabrani zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme", upozoravaju.
Također ističu kako je rad na određeno vrijeme postao dominantan oblik radnog odnosa u Hrvatskoj, iako je trebao prvotno biti iznimka, a ne pravilo.
"U 2012. preko 90 posto novozaposlenih radnica i radnika dobilo je ugovore na određeno što jasno pokazuje tendenciju daljnje fleksibilizacije rada koja će se ovim zakonom dodatno proklamirati, a koja posebno utječe na žensko radništvo koje mahom prihvaća nesigurne oblike poslova", priopćeno je iz Ženske fronte.
Osim toga, članice Fronte traže i vremensko ograničavanje sklapanja jednog ili više ugovora (ne više od četiri) na maksimalno dvije godine.
"Automatsko produženje trajanja ugovora o radu trudnici, odnosno roditelju koji koristi rodiljni/roditeljski dopust za onoliko vremena koliko traje dopust te zabranu mogućnosti otkaza ili isteka ugovora o radu trudnici u trajanju od godine dana od prestanka trudnoće ili roditelju nakon povratka s rodiljnog/roditeljskog dopusta", naglašavaju.
Ženska fronta zahtijeva i ograničavanje radnog vremena na četrdeset sati tjedno te ograničavanje prekovremenog rada na osam sati tjedno, kako se pod krinkom preraspodjele radnog vremena ne bi uveo prekovremeni rad kojeg poslodavci neće evidentirati, a time ni adekvatno plaćati.
"Tražimo zabranu naplaćivanja provizije od strane agencija, vremensko ograničavanje te vrste radnog odnosa na maksimalnih godinu dana, zabranu privremenog zapošljavanja za obavljanje posebno opasnih poslova, zakonom propisana kolektivna prava privremeno zaposlenih radnika/ca kod agencije te, generalno, propisivanje u kojim je slučajevima agencijski rad dopušten", ističu.
"Predložene izmjene ZOR-a vezane uz radno vrijeme produbljuju rodnu diskriminaciju i onemogućavaju radnicima i radnicama da planiraju svoje slobodno vrijeme čime se krši pravo radnika i radnica na planiranje osobnog i obiteljskog života. Stoga, smatramo kako se treba jasno definirati zaštita od uznemiravanja na radnom mjestu koja je dosad bila neučinkovita te uvesti oštre kazne za poslodavce koji takvo ponašanje ne sankcioniraju na adekvatan način", zaključile su iz Ženske fronte.
Podsjetimo, Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.
Osnovana je 18. rujna 2013. radi razmatranja stanja radnih i
socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih
promjena radnog, mirovinskog i socijalnog zakonodavstva.
