Već gotovo tri godine ovaj program broji sve one koji rade za državu. No, u brojanju nije baš najpouzdaniji. U ožujku 2012. je na proračunu bilo negdje 257 tisuća zaposlenih, rekao je tada ministar uprave Arsen Bauk.
No, danas u taj broj više nije siguran.
"Pa ja nisam siguran da je taj broj 257 točan. Postoje različite metode kojima nas traže podatke - primjerice, ukoliko neka osoba radi u dvije škole, onda ga se broji dva puta. Moguće da je bila takva vrsta izvještaja gdje se zbrajalo po institucijama", rekao je Bauk.
Interpretacija podataka očito je više. Ovaj tjedan brojka u registru 248.951 osobe na državnoj plaći.
"Podaci su sigurno točniji nego što su bili na početku jer smo uvođenjem centraliziranog obračuna plaća na neki način prisilili institucije da unose podatke i da ih ažuriraju", kaže Bauk.
No, u Registar podatke unosi 2.230 institucija. Kroz COP-u ih je siječnju prošlo tek 465. Zato se podaci iz Registra moraju provjeravati uz pomoć Ministarstva financija.
"Mislim da je Registar odavno trebao biti u funkciji, a sve ono što su eventualne sumnje se do sada nekoliko puta moglo otkloniti", smatra DavorinMlakar, bivši ministar uprave.
U teoriji bi Registar mogao otkriti i tko je manje, a tko više sposoban radnik. No, Vlada se radije pouzdaje u aritmetičke mjere pa u mirovinu želi poslati 1400 državnih službenika koji su navršili 60. godina, a imaju 41 godinu staža.
Funkcionalan Registar to bi trebao riješiti.
"On bi morao dati cijeli niz tih bogatih podataka koji su to ljudi, koja im je stručna sprema, koje su im ocjene koje su dobivali tijekom njihove karijere. Pitanje je koliko to država može iskoristiti, koliko je kapacitet s druge strane, dakle kapacitet ovog dijela koji rukovodi državnom upravom, koliko će oni znati iskoristiti te podatke", kaže IvanKoprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Za sad se podaci iz registra očito koriste slabo, a plaćeni su 10 milijuna kuna.
