Iz dobro obaviještenih krugova se tvrdi da je to donja granica i da bi se cijena bliskoistočnog mira mogla popeti na vrtoglavih 40 milijardi.

Novac je potreban za preseljenje izraelskih vojnih baza, promjene granice, jačanje obrane i naknadu izbjeglim Palestincima koji bi se vratili svojim domovima.

Proteklog tjedna je, čini se, državna tajnica Madeleine Albright bila jednako zaposlena pregovorima u Camp Davidu koliko i telefoniranjem i razgovorima s utjecajnim kongresmenima koji bi trebali izglasati financijski paket. Istim povodom je izraelski veleposlanik u SAD-u David Ivry proteklih dana održao sastanke sa četrdesetak kongresmena.

Senator Mitch McConnell, predsjednik Pododbora za inozemne operacije, bez uvijanja je primijetio kako se nada da vlada ne pokušava u Camp Davidu kupiti mir. "Svote o kojima se govori su zapanjujuće a izgledi da ih Kongres odobri ove godine gotovo da ne postoje", kazao je.

Bijela kuća ne kani sama plaćati provedbu mirovnog sporazuma. Najavljuje se da će predsjednik Bill Clinton u utorak i srijedu na Okinavi od zemalja članica G-8 tražiti da podnesu dio tereta. Među platišama bi se mogle naći i neke bogate arapske zemlje, prije svih Saudijska Arabija.

SAD od mirovnog sporazuma u Camp Davidu 1978. godine Izraelu i Egiptu godišnje plaćaju pet milijardi dolara vojne i ekonomske pomoći, a nakon izraelsko-palestinskog dogovora u Wyeu 1998. plaćeno je 1,875 milijardi dolara pomoći.