Kako je referendum prolazio u ostalim zemljama?

Poput ostatka Slovenije i u Brežicama uz Hrvatsku granicu referendum je prošao s velikim ZA Uniju i to od 89,6 posto. Počevši od sitnica, poput besplatnih dokumenata, osam godina u Europi građanima su, barem onima koji hoće pred kameru - donijele samo dobro.

"Velika je prednost zajednička valuta - Euro, ali i otvorene granice", kažu neki.

Što se tiče mladih, za njih je to dobra mogućnost slobodnog rada bilo gdje u Europi, iako je u Sloveniji velika nezaposlenost.

O pregovaračkim stajalištima raspravljalo se u  parlamentu, pa su Slovenci znali što je ispregovarano još dok su trajali pregovori.

Pola godine prije referenduma, 58 posto Slovenaca bilo je dobro ili vrlo dobro informirano o Uniji, a taj je postotak zbog čestih javnih rasprava rastao iz mjeseca u mjesec.

Jednako dobro informirani, no puno više skeptični od Slovenaca bili su Šveđani kojima je prije 18 godina referendum od pedeset dva posto prošao kroz iglene uši. Danas je potpora Uniji veća od 70 posto, zahvaljujući gospodarskom procvatu.

Solidnih 77 posto za Uniju imala je Poljska. Kažu, jače od političkih govora ondje je odjeknuo glas Pape Ivana Pavla drugog koji je bio za Uniju. Danas su i skeptici ušutkani.

Pri najvećem grupnom ulasku u Europu, 2004. godine, kada je ulazilo deset zemalja, devet ih je godinu prije održalo referendum.

"Najzagrijaniji" za Uniju bili su tada Slovaci. Gotovo 94 posto njih odlučilo je DA, iako su na glasovanje izišli u najmanjem broju od 52 posto. Istovremeno na Malti se za Uniju odlučilo svega 54 posto građana, a na referendum je izišlo čak 91 posto građana.

Bilo je to vrijeme prosperiteta u Uniji, pa se ishod, kaže stručnjak za EU pitanja i  referendume mogao  očekivati. Hrvatskoj se teže odlučiti zbog krize, ali i načina na koji se referendumu pristupa.

Europa će nas u nedjelju promatrati, pa je kaže, pet do dvanaest da odlučimo -  barem izići.