Šef Applea Steve Jobs opisao je tom prilikom iPad kao nešto "između laptopa i smartphonea", te je višekratno naglasio da je riječ o izvanrednom uređaju. Ipak, u nekim hi-tech krugovima ovaj gadget je naišao na sumnjičavost koja kod nekih gotovo graniči s razočaranjem.
Novi iPad ima WiFi i opciju za 3G bežično povezivanje (wireless) i stajat će između 499 do 829 dolara plus mjesečni račun za wireless. I dok će se većina aplikacija za iPhone moći pokrenuti i na iPadu, ipak ovom uređaju nedostaju kamera, priključak za USB, podrška za Flash i fizička, odnosno hardverska tipkovnica (premda možete prikopčati i dodatnu tipkovnicu).
Ovi nedostaci doveli su do vrlo kritički intoniranih tekstova na Mashabelu, Gizmodu i drugim uglednim web publikacijama. Najmanje devet najvećih mana iPada uspjeli smo i mi nabrojati, a optužbe koje se kreću u rasponu od toga da je Apple ne samo ukrao ime za iPad, već je, kako ga Kinezi optužuju, ukrao (plagirao) cijeli dizajn pri izradi ovog gadgeta.
Ipak, David Pogue iz New York Timesa ohladio je malo uzavrele strasti kazavši kako dosada nitko, pa ni on sam, nije koristio iPad dulje od nekoliko sekundi, tako da se još ne može zapravo iznijeti prava i detalja procjena ovog gadgeta.
"Poput iPhonea, tako je i iPad zaista jedno plovilo, alat, 0,6 kg teška vreća potencijala", slikovito se izrazio Pogue, dodajući: "On bi mogao promijeniti mnoge stvari. Mogao bi promijeniti jednu industriji ili dvije, ali možda i ne".
No, jedna industrija koja pomno prati što se događa s uzburkanim IT tržištem je medijski biznis, odnosno novinski izdavači širom svijeta i izdavači magazina koji se nadaju da će iPad biti bolje "plovilo" za njihov sadržaj i štoviše, da će pronaći načina da taj svoj sadržaj naplate. Dok se ugledni New York Times nalazio na pozornici za vrijeme Steve Jobsove prezentacije jer je okupljenim novinarima pokazao posebnu iPad aplikaciju, ni riječ još nije izrečena o cijeni.
Ne bez određene ironije, brojni promatrači prezentacije već su istaknuli kako je teško očekivati da će iPad biti spasitelj medijske industrije, baš kao što su i iTunesi bili daleko od toga da budu spasitelj glazbene industrije.
"Novine i časopisi i dalje moraju raditi na tome da shvate po čemu su to oni jedinstveni, različiti i posebni na način da će natjerati ljude da plate za to", napisao je Mathew Ingram, koji je nedavno prešao u GigaOm.
Osim toga, bez podrške za Flash, mnogi bogati medijski oglasi na webstranicama jednostavno se neće prikazivati na web pretraživačima iPadova. U međuvremenu, e-readeri kao što je Kindle mogli bi se naći u nevolji u odnosu na bojama bogatiji i svjetliji zaslon iPada. Amazon je zbog toga izdavačima dao bolje uvjete te je otvorio svoju platformu za developere aplikacija.
Hoće li iPad spasiti tradicionalne medije, za blog Newsosaur odgovorio je, među ostalima i John Arthur, bivši izvršni urednik Los Angeles Timesa.
"Učinivši korak unatrag od cijelog ovog hypea, nema pravog razloga da bi iPad 'spasio tisak'. Tisak treba spasiti tisak. Ja već mogu čitati tone stvari na svom Blackberryju (ili na drugom 'pametnom telefonu'). Zašto bih želio veći i znatno skuplji uređaj?"
No, koliki je potencijal iPada kad je riječ o online oglašavanju, možda je najbolje opsisao James Gold, operativni direktor tvrtke Leap Media Partners i bivši šef marketinga New York Times Regional Media Group.
"Novi Appleov tablet omogućava digitalnim medijima da oglašavanje predstave bogato kao najbolje od tiska i broadcasta, ali kombinirano u jednom mediju. Međutim, ono što pruža potencijal za novi digitalni biznis model su informacije o potrošaču, kao što su lokacija, demografski podaci i podaci o životnim navikama, kombinirani s bogatim video i tekstualnim/grafičkim porukama. Sve ovo zajedno, može ponuditi precizno usmjereni i uvjerljivi jedan-na-jedan marketing. Medijske kompanije koje prihvate obje ove mogućnosti u korist oglašivača, steći će konkurentsku prednost koja bi mogla pokrenuti rast", istaknio je Gold.
