Saborski zastupnik romske manjine VeljkoKajtazi ocijenio je u povodu SvjetskogdanaRoma, 8. travnja, položaj Roma u Hrvatskoj zadovoljavajućim, ali ne i odličnim, te pozvao većinsko stanovništvo da na Rome ne gledaju kao na građane drugog reda.
Položaj Roma mogu ocijeniti zadovoljavajućim, nikako ne i odličnim, rekao je Kajtazi Hini i ustvrdio da se u protekle tri i pol godine bilježe mali pomaci na bolje.
Romi u Hrvatskoj više od 700 godina
Većinsko stanovništvo, a naročito državne institucije, pozvao je da na Rome ne gledaju kao na građane drugog reda dodavši kako u Hrvatskoj ima oko 17.000 Roma, a većinu čine Romi Bajaši.
"Moraju shvatiti da su Romi na ovim prostorima više od 700 godina, da su građani Republike Hrvatske i da su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu i drugu nemaju", naglasio je Kajtazi.
Romsku je zajednicu pozvao na jedinstvo. "Potrebno nam je jedinstvo, bez toga nećemo ostvariti naše ciljeve, poboljšati stanje i status romske zajednice u Hrvatskoj", poručio je.
U Hrvatskom saboru u srijedu se svečano obilježava 8. travnja, Svjetski dan Roma. Taj se Dan obilježava u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog u travnju 1971. godine u Londonu, na kojem su donijete odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.
Romska je zastava u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač u sredini zastave simbolizira putovanja i migracije Roma. Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi "Gyelem, gyelem" (Idem, idem).
"U mom zastupničkom mandatu, u protekle tri i pol godine, puno je toga učinjeno, no ne i dovoljno da bi se pokrili svi problemi Roma", ocijenio je Kajtazi.
Puno je stvari pokrenuto po pitanju obrazovanja, stanovanja, zdravlja i zapošljavanja, a od 22 priznate nacionalne manjine jedino romska ima dva strateška dokumenta – Nacionalnu strategiju za Rome i Akcijski plan.
Kajtazi hvali i Nacionalnu strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije usvojenu krajem prošle godine, koja je prepoznala važnost obrazovanja Roma.
Malo Roma se odlučuje studirati
No, u visokoškolskom obrazovanju Roma nema dovoljno pomaka, mali broj Roma upisuje i završava gimnazije, a nije zadovoljan ni predškolskim obrazovanjem.
"Jako se mali broj Roma odlučuje studirati, mislim da profesionalne orjentacije tu ne čine dovoljno, pa čak i pogrešno usmjeravaju Rome jer se romsku djecu uglavnom savjetuje da upišu trogodišnje srednje škole", kaže Kajtazi.
Budućnost romske zajednice je četverogodišnje, a ne trogodišnje školovanje, pa bi djecu trebalo čim više usmjeravati u to školovanje kako bi se kasnije mogla upisivati na određene studije, naglašava zastupnik romske manjine.
Smatra da bi kod upisa na studij trebalo odrediti kvote "koje ne moraju biti vječne". Treba odrediti kvote za obrazovanje Roma, na taj će se način omogućiti više Roma studenata, kaže Kajtazi koji nije zadovoljan ni brojem Roma stipendista.
Na području Zagreba samo su tri Roma studenta dobila stipendije, a 18 ih se obratilo zakladi za dodjelu stipendija preko Ministarstva znanosti, što je premalo na 17.000 Roma, ističe.
Promjena mora biti i u predškolskom obrazovanju romske djece. "Ne možete u predškolskom obrazovanju imati po dva sata dva mjeseca i onda tražiti da se djeca pripreme za polazak u školu", kaže Kajtazi koji ne zna koliko je točno romske djece sada obuhvaćeno predškolskim programima.
Sakupljanje sekundarnih sirovina samo uz prijavljeni obrt
U tri i pol godine mali pomaci napravljeni su i u zapošljavanju, zdravlju i stanovanju, ocjenjuje Kajtazi, no Romi su "nastradali po pitanju socijale".
Romi, kojih više od 90 posto prima socijalnu pomoć, nespremni su dočekali zakone koje je Hrvatska morala uskladiti sa pravilima Europske unije, kaže Kajtazi.
Što to znači u svakodnevnom životu ilustrira podatkom da Romi koji, primjerice, skupljaju sekundarne sirovine, ne mogu to raditi ako nemaju prijavljen obrt.
Svaki put im policija oduzima robu i moraju platiti kaznu, pa me svaki drugi, treći dan netko zove da ga izvučem iz policijske postaje, kaže Kajtazi.
