Internet u Hrvatskoj, na bakrenoj žici doista kapa. Dva, pet ili
deset megabita u sekundi doista je sporo ako se uspoređuju s
brzinama koje donosi optička infrastruktura. Sto megabita u
sekundi od Hrvatske je još daleko. Evo zašto nema ulaganja u
optiku i što zbog toga propuštamo.
Prije svega veliki posao, dvije trećine troškova uvođenja optike
do kućanstava otpada na posao prokopavanja.
Građani bi profitirali. Optička bi veza svakoj kući mogla dovesti
liječnika, a svakoj školi ili fakultetu bilo kojeg profesora.
Super brzi internet omogućio bi i rast BDP-a, zapošljavanje i
obavljanje poslova iz bilo kojeg spojenog kutka zemlje.
Što onda čekamo? Investiciju Hrvatskog telekoma u koju oni ne
žele zbog strogih propisa koji čuvaju tržište od monopola.
Obje strane morat će malo ublažiti svoje stavove. No, tko će ih
morati ublažiti malo više, naslućuje se možda već iz ove
izjave.
"Regulativa koju mi uspostavljamo prema stavu, ne samo operatera,
nego i samog HAKOM-a, ne omogućuje investiranje milijardi kuna u
ovu zemlju. To se ne može ni neće tolerirati", rekao je
Čačić.
Kako će to izvesti, ministar Čačić nije pojasnio što znači da
svjetlovodna petlja i dalje ostaje zapetljana.
O tehnologiji budućnosti u Hrvatskoj odlučuju upravni sudovi. Sporovi HAKOM-a i Hrvatskog telekoma, koji želi investirati u optiku, ali bez da je dijeli s konkurencijom, razvlače se već godinama. Posljednju bitku dobio je regulator, no na stranu operatera, čini se, stao je prvi potpredsjednik Vlade.
