Uvođenje instituta osobnog bankrota, izmjene Ovršnog zakona, nadzor nad formiranjem kamatne stope, otpis dugova, reprogram i moratorij na otplatu kredita i transformiranje kredita u francima, dio su od 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima, koje je predsjednik Republike Ivo Josipović danas uputio Vladi i Hrvatskome saboru.
Predsjednik Josipović je sa zajedničke sjednice svojega Gospodarskog savjeta i Vijeća za socijalnu pravdu uputio izvršnoj i zakonodavnoj vlasti preporuke koje bi trebale dužnicima olakšati teret dugova te im omogućiti rješavanje dužničkih problema i novi početak.
Pravo rješenje dužničke krize su gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta, ali dok čekamo na to ne možemo nijemo gledati kako sve veći broj građana i obitelji tone u siromaštvo i gube svoju imovinu, poručio je Josipović.
Stoga predlaže da se problem dužničkog ropstva hrvatskih građana, u situaciji kada oni više nisu u stanju vraćati svoje dugove, počne rješavati uvođenjem instituta osobnog bankrota. Dugovi bi se namirivali razmjerno, sukladno mogućnostima dužnika, a veći ili manji dio duga bi se otpisao.
Problem nesrazmjera duga i troškova ovrhe, kada građanin zbog maloga duga mora plaćati visoke troškove ovrhe, trebalo bi riješiti tako što će Vlada i jedinice lokalne samouprave odlučiti da neće pokretati parnice i ovrhe dok dug ne dostigne razinu od, primjerice, pet tisuća kuna. Na donošenje iste odluke trebalo bi motivirati i privatne subjekte, poput telekomunikacijskih i finacijskih tvrtki.
Ovršni zakon treba izmijeniti tako da se stan kao sredstvo za život, izuzme iz ovrhe ili da se ovrha provede uz bar privremeno očuvanje prava na dom. Stoga bi u Ovršnom zakonu trebalo promijeniti članak 102. tako da se, bez obzira na postignutu cijenu, smatra kako je dužnik ispunio dug u visini dvije trećine vrijednosti nekretnine.
Također, predlaže predsjednik Josipović, treba promijeniti članak 75. tako da se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha, uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika. Treba predvidjeti i slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnikom stana, ali se dužnik ne može deložirati već može dobiti status posebne vrste najmoprimca.
Josipović je također predložio da Hrvatska narodna banka (HNB) kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope, a posebno treba nadzirati opravdanost promjene kamatne stope u slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.
U Zakonu o obveznim odnosima treba drugačije definirati zateznu kamatu, te utvrditi da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice.
Također, HNB i Vlada bi poreznim i drugim mjerama trebali pomoći da banke ponude građanima s teško otplativim kreditima otpis dijela duga, reprogram kredita, moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme, kao i transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita bez naknade.
Predsjednik Josipović je pozvao dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje fonda solidarnosti za podršku različitim socijalnim projektima, te udruge, sindikate i vjerske zajednice da ojačaju socijalnu komponentu svojega rada.
Na današnjem skupu govorila je i potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, koja je najavila da će unatoč nedostatnim sredstvima, njezino Ministarstvo kroz reformu sustava socijalne skrbi pokušati "bolje ciljati neke socijalne naknade", kako bi se sustav učinio pravednijim.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac upozorio je kako nije riječ samo o dužničkom ropstvu hrvatskih građana već i o "dužničkom ropstvu države", jer ove godine Hrvatska mora samo za kamate platiti 11 milijardi kuna.
Zadužujemo se samo za plaćanje kamata, a glavnicu uopće ne možemo vraćati, rekao je Lalovac.
Također je odbacio tvrdnje o "poreznoj presiji" Ministarstva finacija, istaknuvši da se na taj način dezinformira javnost. O Ministarstvu financija ovisi stabilnost financijskog sustava, jer se iz sredstava koji se tako prikupe isplaćuju plaće, mirovine i razne socijalne naknade, odnosno čak dva milijuna ljudi ovisi o tome hoće li Ministarstvo prikupiti potrebna stredstva, istaknuo je Lalovac.
Skupu se obratila i psihologinja Mirjana Krizmanić koja je upozorila kako u današnjoj Hrvatskoj vlada ogroman strah, posebno među umirovljenicima, a to se negativno odražava i na gospodarstvo.
"Moramo se vratiti na sustav solidarnosti kakav je postojao za vrijeme rata i na robnu razmjenu - ako ja znam engleski jezik učit ću vaše dijete, a vi mi za uzvrat operete prozore", kazala je Krizmanić.
Ako se uskoro nešto pozitivno ne dogodi, u svakom gradu, svaki kvart će morati imati svojeg psihologa kako bi ljudima pomogao da ne padnu u depresiju, dodala je psihologinja Krizmanić.
