Uloga hrane je u tome što ona kao energetski izvor održava tijelo koje zauzvrat održava um. Prema shvaćanju joge, svijest igra vrlo važnu ulogu u djelovanju hrane na um.
U današnje doba poznat je utjecaj hrane na tijelo. Znanost o prehrani dokazala je potrebu za vitaminima i mineralima u svrhu održanja dobrog zdravlja. Nauk joge vodi korak dalje i uči nas da vitamini i minerali nisu jedino što nam je potrebno.
Tisućama godina jogini su iskušavali utjecaj hrane na naše cjelokupno biće. Rezultat njihova istraživanja jest podjela hrane u tri velike skupine:
1. Hrana blagotvornog utjecaja (sanskr.sattvika) jest hrana koja je dobra i za tijelo i za um. Ona najuspješnije pridonosi našem tjelesnom zdravlju i mentalnom miru i bistrini.
U ovu grupu spadaju voće, većina povrća, mahunarke, orašarke, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi i umjerene količine većine začinskih trava i ostalih začina.
2. Hrana koja djeluje poticajno (sanskr. rađasika) jest hrana koja je dobra ili za tijelo ili za um. Kada je prekomjerno trošimo, postajemo nespokojni, nervozni i nemirni te je, da bismo zadržali mentalnu ravnotežu, treba uzimati u umjerenem količinama.
U ovu skupinu ulaze napici s kofeinom i teinom (kao što su kava i crni čajevi), gazirana pića, kakao, jaki začini i neki lijekovi.
3. Hrana koja izaziva statičnnost (sanskr. tamasika) jest hrana koja nije dobra za um, a može i ne mora biti dobra za tijelo. Potrebno je da je izbjegavaju oni koji meditiraju, a isto tako i oni koji žele povećati koncentraciju i mentalnu ravnotežu.
Ova grupa uključuje meso svih vrsta, ribu, jaja, biljke iz obitelji luka (crveni luk, češnjak, poriluk, vlasac) gljive, alkohol, duhan, droge, te svu mrtvu, trulu, fermentiranu, odstajalu i pokvarenu hranu.
Mnogi se pitaju zašto su jaja, gljive i luk uključeni u skupinu tamasika hrane. Nedvojbeno je da neke od ovih namirnica posjeduju određenu hranjivu vrijednost. Međutim, praktičari joge otkrili su da ta hrana šteti mentalnoj dobrobiti. Koristi koje ona ona može imati za tijelo mogu se dobiti iz drugih izvora pa ćemo je uz malo znanja lako nadomjestiti.
Jaja, kao koncentrirani životinjski protein, sadrže veliku količinu kolesterola koji je glavni uzročnik visokog krvnog pritiska i srčanih oboljenja. Jedno jaje sadrži gotovo dvostruko više kolesterola nego 150 grama govedine! Sve više liječnika i stručnjaka za hranu savjetuje izbacivanje jaja iz prehrane.
Gljive i plijesni uzimaju hranu od mrtvih biljaka, životinja i životinjskih izmeta. Za razliku od drugih biljaka, nemaju klorofila i ne mogu koristiti sunčevu svjetlost za svoj rast. Njihovo je djelovanje na um vrlo snažno. Mentalna tupost, pospanost i tjelesna tromost samo su neke od posljedica jedenja gljiva. Poznato je da su i najcjenjenije vrste jestivih gljiva teško probavljive ako se jedu u velikim količinama; tako je u mnogo slučajeva količina energije potrebna da se izdvoje korisni sastojci iz gljiva veća od energije koja se iz njih dobije. Gljive se također veoma brzo raspadaju, stvarajući pritom vrlo otrovan alkaloid ptomain. Neke jestive gljive ubrane za topla dana mogu se pokvariti čak i prije negoli dospiju u kuhinju. Jogini nastoje svoju energiju, koliko je to moguće, dobiti iz izvora koji su puni života i svjetlosti.
Češnjak i crveni luk povećavaju kiselost želuca. Budući da je prevelika kiselost jedan od glavnih uzročnika bolesti, jedenje češnjaka i crvenog luka (naročito sirovih) može donijet više štete nego koristi. Ove biljke također stvaraju mnogo topline u tijelu što dovodi do uznemirenosti živčanog sustava i naš um čini nespokojnim.
