Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel zatražili su u ponedjeljak u Berlinu u zajedničkoj izjavi "ujednačen" odgovor Europe na izbjegličku krizu. "Moramo pokrenuti ujednačen sustav prava azila", rekao je Hollande novinarima naglasivši da se radi o "izvanrednoj situaciji koja će trajati".
Kancelarka Merkel je istaknula da Europska unija mora što prije početi primijenjivati jednako pravo azila. Također je zaželjela da se ove godine pokrenu centri za registriranje u zemljama ulaza, Grčkoj i Italiji. Nije otvoren niti jedan od tih centara u kojima se odvajaju migranti koji imaju pravo azila od ostalih od kraja lipnja kada je o tome donešena odluka i dodala da "ne mogu tolerirati takvo kašnjenje".
Ističući kako su Francuska i Njemačka solidarne, francuski predsjednik je naglasio i ujednačene podjele izbjeglica koji imaju pravo azila u Europi i dostojanstveno ispraćanje osoba koje su ilegalno ušle. "Također moramo pokrenuti ujednačen sustav prava azila, kao i zajedničke migracijske politike sa zajedničkim pravilima" i spomenuo "norme prihvata i definiciju sigurnih zemalja". "Postoje trenuci u našoj europskoj povijesti kada smo suočeni s izvanrednom situacijom, danas je to slučaj i ova će izvanredna situacija trajati", zaključio je Hollande.
Grčka uz bitku s gospodarskom krizom gubi onu s izbjegličkom
Dok Merkel proziva Grčku zbog kašnjenja s izbjegličkim centrima, Grci koji se jedva nose sa svojom gospodarskom krizom vape za pomoći i zbog izbjegličke. Poručuju kako njihova infrastruktura nije dovoljna za valove izbjeglica koji dolaze. Broj imigranata koji su došli u Grčku ove je godine premašio 160.000, trostruko više nego prošle godine, i grčke vlasti se više ne mogu nositi s tom situacijom. Stoga je glasnogovornica Sirizine vlade na odlasku Olga Gerovasili svojevrsni odgovor Merkel dala i prije javne prozivke. "Optužuju nas za stvari koje nismo imali vremena napraviti, ono što sve (prijašnje) vlade nisu učinile posljednjih godina", kazala je.
Kratkovidni europski čelnici koji brinu samo za svoje granice
Na ponašanje i izjave europskih čelnika reagirao je i zamjenik direktora Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju Gauri van Gulik. "To nije samo grčka tragedija, to je europska kriza. Događa se pred očima kratkovidnih europskih čelnika kojima je veći prioritet osigurati granice nego pomoći preživjelima sukoba", kazao je van Gulik.
Austrija ponudila pomoć
Jedini europski političar koji je i sam došao vidjeti kako izgleda situacija u kritičnim zemljama austrijski je ministar vanjskih poslova koji je u ponedjeljak posjetio Makedoniju Sebastian Kurz te najavio pomoć. "Države zapadnog Balkana pregažene su, suočene s izazovima koje prelaze njihove mogućnosti i ostavljene na cjedilu. Moramo im pomoći", rekao je. Na prijelazu Gevgelija Kurz je kazao kako "dablinsko pravilo", koje određuje da izbjeglica ostaje u onoj zemlji EU u koju je prvu došao, više ne funkcionira.
Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s austrijskim kolegom zatražio je pomoć europskih partnera. S Makedonijom se mora postupati kao s integralnim dijelom EU, rekao je. Ovo je "jedina granica preko koje migranti dolaze iz jedne zemlje EU u zemlju koja nije članica EU", rekao je Poposki. Oba su ministra kritizirala ponašanje Grčke u izbjegličkoj krizi. Nije u redu da se izbjeglice jednostavno propušta, rekao je Kurz, dodajući kako je potrebno rješenje na razini EU. Grčka prema njegovim riječima mora bolje osigurati vanjsku granicu EU, iako i Grčka zaslužuje pomoć.
