Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) preporučuje poljoprivrednicima skladištenje krumpira u što je moguće većoj mjeri kako bi došlo do normalizacije tržišnih odnosa i održala se normalna cijena krumpira, rekao je danas glavni tajnik HPK-a DamjanBogdanović.
Zbog suše, recesije i poremećenih tržišnih odnosa ove je godine proizvedeno manje krumpira, oko 45.000 tona, nego u normalnim godinama, kada se proizvede oko 60.000 tona. Pritom je ponuđena otkupna cijena od 1,39 kuna po kilogramu ispod troškova proizvodnje, ustvrdio je Bogdanović na konferenciji za novinare.
Otkupna cijena bi samo za pokrivanje troškova proizvodnje, bez ostalih troškova, na područjima s izraženom sušom i prosječnim prinosom trebala iznositi 1,80 kuna po kilogramu, a kod ostalih, sa srednjim prinosom, 1,50 kuna po kilogramu.
Za takvo stanje Bogdanović je okrivio trgovačke lance koji prisiljavaju proizvođače da prodaju krumpir ispod cijene, čime proizvodnja krumpira u Hrvatskoj postaje neisplativa. Zbog toga je, primjerice, Lika spala na nekolicinu proizvođača koji su ove godine ukupno proizveli tek oko 2.000 tona krumpira.
Zbog klimatskih poremećaja ni stanje u zemljama EU-a nije sjajno jer, po zadnjim podacima, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Poljska bilježe 10 posto manje zasađenih površina i smanjenje prinosa za 9 posto, pa bi ukupno smanjenje proizvodnje moglo doseći milijun tona u odnosu na prošlu godinu.
No, trenutna otkupna cijena u EU iznosi od 19 centa (1,42 kune) do 22 centa (1,65 kuna) po kilogramu, a u zemljama okruženja, kao što su BiH, Srbija, Makedonija, Grčka, Rumunjska i Bugarska, koje također trpe posljedice suše, cijena se kreće između 20 centi (1,50 kuna) i 24 centa (1,80 kuna) po kilogramu.
Ovo je nakon problema s pšenicom drugi poremećaj na tržištu u zadnja tri mjeseca, koji prisiljava proizvođače na prodaju ispod cijena u okruženju, a bez ikakve koristi za kupce. Zato proizvođačima predlažemo skladištenje krumpira i njegovo plasiranje na tržište kroz mjesec -dva, kako bi se tržište normaliziralo i spriječili skokovi cijena oko Nove godine, kaže Bogdanović.
HPK podržava akciju HSS-a za smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto, rekao je Bogdanović podsjetivši da je upravo HPK pokrenuo tu inicijativu zajedno sa sindikatima. U zemljama EU PDV na hranu kreće se između 6 posto i 12 posto, pa hrvatski proizvođači, koji će se suočiti s konkurencijom iz EU-a, s tolikim PDV-om ne mogu biti konkurentni, a previsoki PDV utječe i na porast sive ekonomije u proizvodnji hrane.
