Prinos na slovenske državne obveznice s 10-godišnjim dospijećem
na sekundarnom tržištu zadnjih je dana u porastu, a u utorak je
prvi put nakon listopada prošle godine prešao 6 posto, objavila
je Slovenska tiskovna agencija STA.
Na elektronskoj burzi MTS popodne u 17.30 sati očekivane kamate
na slovenske desetogodišnje obveznice iznosile su 6,17
postotka.
U porastu su od kraja prošlog tjedna, a naglo se povećavaju
zadnjih dana nakon nagađanja u stranim medijima da bi Slovenija
nakon Cipra mogla postati nova manja članica eurozone s njene
periferije koja će trebati međunarodnu financijsku pomoć, navodi
agencija.
Nagađanja da Slovenija može doći u situaciju u kojoj će joj
trebati pomoć proširile su se medijima nakon bloga u
The Washington Postu od nedjelje u
kojemu su istaknute slabosti slovenskog bankovnog sektora.
(Foto: PIXSELL)
Bilance slovenskih banaka kontaminirane su sa 7 milijardi eura
loših kredita, a uz to tri vodeće banke u državi po procjeni
MMF-a ove godine trebaju dokapitalizaciju od milijardu eura kako
bi dostigle kapitalsku adekvatnost prema kriterijima europskog
bankovnog regulatora.
Vodeći slovenski stručnjak za međunarodne financije
Mojmir Mrak, profesor na Ekonomskom fakultetu u
Ljubljani, izjavio je za Slovensku televiziju da je za Sloveniju
i novu vladu ključno kako pristupiti rješavanju problema u
bankama i kako i učinkovito kontrolirati proračunsku potrošnju
ako se Slovenija po prihvatljivim uvjetima želi zadužiti na
financijskom tržištu do sredine godine plasiranjem nove
obveznice, kako bi refinancirala obveze koje dospijevaju u
lipnju.
Mrak je dodao da nova vlada nema mnogo vremena da potencijalnim
stranim financijskim investitorima pruži kredibilan plan za
saniranje banaka, te da se boji da će se troškovi za zaduživanja
Slovenije na financijskom tržištu idućih mjeseci povećavati, ne
samo zbog problema u njenim bankama nego i zbog učinka krize u
eurozoni, osobito ako dođe do komplikacije u vezi s rješavanjem
stanja na Cipru.
Slovenija se u listopadu prošle godine zadužila za 2,25 milijarde
dolara uspješnom prodajom desetogodišnje obveznice nominirane u
dolarima uz kamatu od 5,5 posto, čime je za jedno vrijeme
izbjegla opasnost da mora zatražiti pomoć EU-a ili međunarodnih
financijskih ustanova.
Ove godine Slovenija bi po procjenama trebala na financijskom
tržištu osigurati oko 3 milijarde eura, u što nije ubrojen iznos
koji bi joj trebao za sanaciju banaka.
