Nedoumice oko najava gradnje Pelješkog mosta ne jenjavaju niti nakon opetovanog izjašnjavanja glavnih aktera u tom predmetu. Procedura odlučivanja o europsko-unijskom sufinanciranju o kojem presudno ovisi mogućnost izgradnje, još međutim nije ni započela. Čeka se službena aplikacija Hrvatske prema Europskoj komisiji, no nju je moguće podnijeti tek najesen, kad se okončaju prethodne nužne faze planiranja. Decidirane najave o sigurnoj gradnji iz Vlade RH stoga se i dalje u javnosti dočekuju s oprezom, piše Deutsche Welle.
Prema najnovijim procjenama sam most, bez pristupnih cesta, vijadukata i obilaznica, koštao bi oko 200 milijuna eura, a od EU-a se očekuje između 75 i 85 posto udjela u toj svoti, piše Deutsche Welle.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na medijskoj konferenciji 17. srpnja izjavio kako "nitko ne bi ništa najavljivao da novac nije osiguran". Štoviše, i premijer Zoran Milanović je izjavio: "U pravu smo danas kada kažemo da će se taj most graditi".
EK: Odluka još nije donesena
Ti su istupi naročito u suprotnosti s riječima glasnogovornika Europske komisije Jakuba Adamowicza koji je pojasnio: "To što se sada govori, preuranjeno je. Za nas je to samo hrvatsko stajalište, ali vrlo je jasno da iz perspektive EK odluka još nije donesena". Ipak, proturječja otvaraju prostor za umnju da je nekakav dogovor postignut mimo javnosti i propisane procedure, a poznato je da hrvatska javnost već ima neugodnih iskustava te vrste iz procesa pridruživanja EU-u. Cijena sličnih ustupaka bila je naime svakako visoka.
Jaspers krije rješenje?
Spekulira se da bi eventualna trgovina na tom tragu poslužila aktualnoj vlasti u Hrvatskoj za predizborne svrhe. Nije dakako poznato što bi zauzvrat dobila druga strana, ona u Bruxellesu, ali je za strahovati da pogodba ne bi bila isplativa u pogledu javnog interesa.
"Nikakvih neformalnih dogovora nema", odgovorili su za Deutsche Welle iz glasnogovorništva Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH. Dodaju da se cijeli projekt ne provodi temeljem nekakvih neformalnih obećanja. "Ovo je vrlo ozbiljan i značajan projekt (rješavanje pitanja povezivanja razdvojenog teritorija RH) u koji je od prvog dana, po propisanim procedurama, uključena EK i RH, i sve što se radi unazad dvije godine radi se javno i transparentno", kazali su Ministarstvu prometa.
Napomenuli su da je citirani glasnogovornik EK-a zapravo reagirao na novinarsko pitanje je li Hrvatska predala aplikaciju i da je isključivo na to odgovorio negativno, kako je uostalom činjenice prezentiralo i ovo ministarstvo.
Ipak, nije razjašnjeno precizno značenje i porijeklo gore istaknutih riječi Hajdaša Dončića i Milanovića. Ako dakle vodeći vladini protagonisti u ovome iskreno iskazuju (pre)naglašeni optimizam, a ne radi se o izvanproceduralnoj i tajnoj nagodbi, odgovor bi se mogao kriti u odnosima pod okriljem tzv. Jaspersa, specifičnog partnerstva EK-a s bankama koje pruža potporu sličnim projektima zemalja članica EU-a, piše Deutsche Welle.
Upitne studije
U okviru Jaspersa omogućeno je savjetovanje tih zemalja u, prema potrebi, svim fazama projekta uoči odlučivanja o sufinanciranju. Drugim riječima, posrijedi je navođenje u kojem može postati zaista podosta jasno koliko je projekt perspektivan iz vizure EK-a. Jer, sama činjenica da je netom dovršena studija o izvedivosti gradnje Pelješkog mosta naklona takvom rješenju povezivanja hrvatskog teritorija, a na koju se pozivaju iz Vlade RH, ne govori mnogo. Poznato je da su takve studije često napisane klijentelistički spram vlada koje angažiraju njezina izvođača. Primjer je jedna predstudija u ovom projektu koja je 2013. upravo tako bila kritizirana zbog pristranosti prema naručitelju, Vladi RH.
Deutsche Welle/Danas.hr
