Dan uoči sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se trebalo odlučivati o počasnom doktoratu za Milana Bandića iznenada je, bez posebnih službenih obrazloženja, odluka odgođena za neku od narednih sjednica Senata. Ispred zgrade Rektorata, točnije uz Zdenac života, Stjepan Perko, doktorand sa Sveučilišta u Zagrebu koji je pokrenuo prvi veliki prosvjed protiv Bandićevog doktorata, ipak je održao prosvjedno okupljanje i dramatično poručivao: "Kolegice i kolege, nemojte šutjeti!".
Kada je objavljena vijest da je dekan Muzičke akademije predložio Milana Bandića za počasni doktorat uz prvu lavinu zgražanja bilo je mnogo onih koji su rekli da je malo izgledno da se ičim može zaustaviti proces: rektor Damir Boras je, dakako, htio dodijeliti počasni doktorat Milanu Bandiću, on kontrolira Senat, a i Borasova mreža sve gušće prekriva Sveučilište...doimalo se da se unatoč protestima ne može ništa učinit.
A onda su fakulteti, jedan po jedan, počeli javno objavljivati svoje protivljenje dodjeli počasnog doktorata, poznati i ugledni doktorandi Sveučilišta, znanstvenici, ali i oni koji su samo diplomirali, ili još studiraju, prosvjedovali su ispred centralne zgrade Sveučilišta, a tek nekoliko predstavnika akademske zajednice istupilo je pod imenom i prezimenom i branilo prijedlog dekana Muzičke akademije, Dalibora Cikojevića.
Hoće li počasni doktor propasti na Senatu?
Na gotovo svakom fakultetu postoje profesori koji podržavaju Damira Borasa ili se pretpostavlja da im je sasvim prihvatljivo da Milan Bandić dobije počasni doktorat, kao što im je bilo prihvatljivo da ga dobije i Dragan Čović, kontroverzni predsjednik HDZ-a u BiH. No, zapravo, jako malo ih se čulo. Ni sa jedne sjednice fakultetskog vijeća nije iscurila informacija o fajtu onih koji su protiv doktorata Bandiću i onih koji su – za. U slučaju Bandićevog doktorata većina onih koji ga inače podržavaju naprosto se sklonila, odnosno, nisu došli na sjednice fakultetskih vijeća na kojima se o tome odlučivalo.
Znači li to da je pritisak onog dijela akademske zajednice koji je protiv doktorata ipak urodio plodom, da postoji mogućnost i da cijeli proces propadne i na Senatu? Prof. dr. Ivan Koprić, s Pravnog fakulteta, vjeruje da je pritisak javnosti ozbiljno potresao Senat. "Odlučno reagiranje onog dijela akademske zajednice koja inače ne reagira, pogotovo jednodušne reakcije vijeća nekih važnih fakulteta, uz ogromni javni pritisak i nezadovoljstvo, upozorio je članove Senata da ovaj put nije riječ o nekom sitnom pitanju u kojem se može popustiti i progledati na jedno oko", kaže dr. Koprić. On smatra da se, prije svega, radi "o pokušaju političke instrumentalizacije Sveučilišta na jedan ružan način."
Sveučilište se instrumentalizira na jedan ružan način, poručuje profesor Koprić
"Mi se i kao Sveučilište, kao i svatko od nas, koji se u zemlji i svijetu pod svoje radove, projekte i svaku drugu aktivnost, potpisuje upravo spominjući svaki put Zagreb jer mi jesmo Sveučilište u Zagrebu, dajemo ogromni doprinos gradu u razvojnom, znanstveno-istraživačkom, nastavnom i svakom drugom smislu. Mi smo ogromno sveučilište, s preko 70.000 studenata. Zamislite da oni studiraju negdje drugdje, recimo u Velikoj Gorici, kao što primjerice približno jednak broj studenata studira u Leuvenu koji je na 15 minuta vlakom od središta Bruxellesa. Mi dajemo gradu važnu komponentu i ne moramo se, a niti smijemo dati ponižavati. Osim toga, mi kao sveučilište imamo jako puno posla s nama samima da dodatno afirmiramo našu vrijednost i kvalitetu pa nam ne treba uključivanje u mutne političke trgovine", komentira Koprić.
Za njega "spuštanje u limb prizemne politike" sprečava Sveučilište da se "usredotoči na pitanje kvalitete i relevantnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada, orijentacije na kvalitetu, raznovrsnost i prikladnost studija i drugih oblika edukacije, transfera znanja u društvenu zajednicu, dobrog internog upravljanja." Koprić je optimisti: "Vjerujem da će na kraju Uprava Sveučilišta smoći snage, s osloncem na sve nas, članove akademske zajednice, da se odupre sirenskom zovu dodjele počasnog doktorata gospodinu gradonačelniku Bandiću. Pravi su i veliki zadaci pred nama, ovo su rizične situacije koje bi bilo bolje izbjegavati."
'Čini mi se da se čeka pogodniji trenutak'
Prof. dr. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti, poznati politolog, na pitanje o tome kako interpretira ovo odgađanje odluke Senata, odgovara da mu je teško procijeniti što se zbiva iza zatvorenih vrata, no smatra da su mali izgledi za preokret. "Premda ne potcjenjujem pritisak koji se stvorio reakcijom niza kolega nastavnika i studenata kao i vijeća nekoliko sastavnica oko dodjele počasnog doktorata gradonačelniku Bandiću, a posebno nakon što je Muzička akademija stala na suprotnu stranu od svoga dekana, ipak nisam siguran da će to rezultirati povlačenjem odluke.
Više mi se čini da se čeka pogodniji trenutak, da napetost malo splasne. Takvi sustavi odlučivanja kakav postoji u Senatu Sveučilišta u Zagrebu u mandatima rektora Borasa vrlo se teško autokorigiraju. Moć toga tipa opstaje samo ako se širi i uvijek nanovo samopotvrđuje.” komentira Čular.
Profesor Čular smatra kako će Bandić na kraju ipak dobiti svoj počasni doktorat
Prof dr. Ivan Koprić, zajedno s grupom profesora s Pravnog fakulteta i prije odluke fakultetskog vijeća pokrenuo je potpisivanje protestnog pisma. Danas kaže da je iznimno ponosan na držanje kolega na svom fakultetu. I otvoreno pismo je u kratkom roku skupilo iznimno mnogo potpisa, a Uprava Fakulteta je i sama pripremila zaključke koji su nakon "opće prilično unisone rasprave" dorađeni i jednoglasno usvojeni.
"To je doista velika stvar, sudjelovao je jako velik broj kolegica i kolega studenata, asistenata, docenata i profesora i koliko sam primijetio svi su se osjećali ponosno što smo na tako dostojanstven način jednodušno izrazili naš stav. Mislim da smo se postavili tako da se nećemo trebati sramiti", komentira danas Koprić. Na pitanje je li na Pravnom fakultetu bilo mnogo onih koji su podržavali dodjeljivanje počasnog doktorata Bandiću, Koprić odgovara negativno.
Samo je Josipović podržao Bandića
"Koliko mi je poznato samo je prof. Josipović javno izrazio razumijevanje za dodjelu ovog počasnog doktorata, ali meni je to donekle razumljivo, budući da je on istodobno i nastavnik Muzičke akademije. Kod nas na Pravnom fakultetu ne vidim neku skupinu koja je za dodjelu počasnog doktorata u ovom slučaju. Na drugim fakultetima je situacija različita, neki se nisu na ovaj način izjašnjavali, ali kad bismo proveli neko anonimno izjašnjavanje prilično sam siguran da bi velika većina ljudi iz akademske zajednice bila za očuvanje samostalnosti Sveučilišta, za jačanje kvalitete našeg rada, za ozbiljne promjene koje nas trebaju dignuti s relativno niskih mjesta rang-lista", kaže Koprić.
Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti upozorava da je zapravo "najveći paradoks" to što bi dodjela počasnog doktorata trebala podrazumijevati aktivnu obranu razloga zašto se nekome dodjeljuje počasni doktorat. A te aktivne obrane u slučaju Bandića gotovo uopće nema. "Svih ovih dana mi nismo čuli nikoga tko bi aktivno i jasno branio i zastupao tu dodjelu, izuzev samog predlagača, dekana Cikojevića i prof. Josipovića. Čak ni prof. Prosperov Novak nije izrijekom branio konkretnu dodjelu, već je o tome općenito govorio kao o 'trenutku sreće' za svako sveučilište.
Znam da su tri sastavnice koje se izrijekom protive dodjeli počasnoga doktorata gospodinu Milanu Bandiću donijele te odluke na svojim vijećima bez ijednog glasa protiv. Na Muzičkoj akademiji bila su tri suzdržana, na Pravu nitko, a na Fakultetu političkih znanosti jedina osoba koja je bila suzdržana bila je to stoga što je smatrala da je naša usvojena izjava morala biti oštrija", podsjeća Čular, te komentira: "Čovjek bi očekivao da neka sastavnica aktivno podrži dodjelu, da kolege koji drukčije misle dođu na vijeće i zastupaju suprotan stav, da potpisuju peticiju potpore počasnom doktoratu i slično. Ali s druge je strane šutnja. To vam sve govori o tom počasnom doktoratu. Počasni doktorat gradonačelniku Bandiću brani se šutnjom."
Protest protiv klijentelizma
Čular na pitanje kako će se on osobno osjećati ako Bandić ipak postane počasni doktor na Sveučilištu na kojem i on radi, odgovara: "Potpuno isto." Za njega problem nije u počasnom doktoratu jer dodjela ili odustajanje neće imati nikakav učinak na kvalitetu Sveučilišta u Zagrebu, ono neće pasti niti se dići na Šangajskoj listi rangiranja sveučilišta. Podsjeća da i mnogo ozbiljnija sveučilišta jedan dio svojih počasnih doktorata doslovno prodaju ili koriste za političko dodvoravanje, da su mnogi nebitni političari ili viđeniji diktatori dobijali počasne doktorate, ponekad i od vrlo prestižnih sveučilišta.
"Protest dijela kolega i sastavnica u prvom redu tumačim kao protest protiv načina odlučivanja u Senatu zadnjih godina, a riječ je o poprilično čistom obliku klijentelizma", naglašava Čular. "Patron (rektor i pomoćnici) selektivno dijeli resurse klijentima (sastavnice) u zamjenu za glasove njihovih predstavnika na sjednicama Senata. Ako želi ostati u igri za koeficijente i druge resurse, predstavnik sastavnice mora demonstrirati podršku. Većina tih kolega, često upravo dekana, vjerojatno razmišlja o svojoj ulozi kao herojskoj: osobno su se izložili, ponekad i neugodno, za dobrobit sastavnice. Paradoksalno, takav je sustav moguć samo tamo gdje sveučilište zapravo identitetski nikom nije važno.
Svi smo mi u prvom redu vezani za naše sastavnice, sveučilište je samo mehanizam raspodjele prema kojemu se treba odnositi isključivo pragmatično. To objašnjava zašto je takav sustav moguć, ali i šutnju velikog dijela kolega. Srećom, ima i kolega i sastavnica koji smatraju da odluke Sveučilišta ipak u konačnici govore i o nama kao znanstvenicima i nastavnicima, ali i o našim sastavnicama", objašnjava suštinu problema funkcioniranja Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Goran Čular.
Prosvjed protiv dodjele doktorata Bandiću
Je li vrijeme za izlazak iz limba?
Dr. Koprić također upozorava na ozbiljnu krizu upravljanja Sveučilištem i pita se nije li vrijeme za izlazak iz tog limba. "Na Sveučilištu u Zagrebu ima toliko iznimnih znanstvenika i nastavnika da me čudi kako se ne možemo organizirati i upravljati Sveučilištem na način koji će tu kvalitetu izdići iznad površine, učiniti ju i javno vidljivom, pa i vidljivom u međunarodnim razmjerima. Možda ovakvi povremeni posrtaji u upitne aktivnosti daju odgovor. No, isto tako vjerujem da se to može promijeniti, uz bolje upravljanje Sveučilištem", kaže Koprić.
Njegova je poruka onima koji možda misle da se nešto može postići forsiranjem počasnih doktorata: „Okanimo se politizacije, postanimo svjesni naše vrijednosti, nemojmo se saginjati i najvažnije, primimo se upravljanja Sveučilištem na pravi način.”
