Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji bi Hrvatska s EU-om trebala potpisati najkasnije u prvoj polovici sljedeće godine za Zagreb znači otvaranje "mukotrpnih ali slatkih" pregovora s Bruxellesom, rekao je u utorak u Zagrebu hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić.
"Očekujem da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska potpisati najdalje u prvoj polovici iduće godine i time širom sebi otvoriti vrata za mukotrpne ali slatke pregovore o punopravnom članstvu" u Europskoj uniji, rekao je Jakovčić u interviewu za Hinu.
Očekuje se da će Europska komisija u srijedu u Bruxellesu prihvatiti studiju o izvedivosti otpočinjanja pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a.
Nakon Europske komisije, studiju bi 13. lipnja trebalo prihvatiti i Vijeće ministara EU-a.
Jakovčić je naglasio, kao što je nedavno za posjeta Dubrovniku rekao i europski povjerenik za vanjske poslove Christopher Patten, da će Vlada morati vući neke iznimno bolne poteze u sljedećih nekoliko mjeseci zbog prilagodbe europskim standardima.
Radi se prije svega, rekao je Jakovčić, o promjenama u domeni pravosuđa "jer s ovakvim pravosuđem nikada nećemo moći ući u Europu", pitanju ljudskih prava i prava manjina te najbolnijem segmentu gospodarstva - prilagodbi poljoprivrede europskim uvjetima.
"Svjesni smo da će poljoprivreda u Hrvatskoj biti jedna od najvećih prepreka, no znajući to, činimo konkretne iskorake koji će nam omogućiti da za 5-6 godina imamo sređeno stanje u agraru", naglasio je.
Zagreb bi, prema ministru za europske integracije, zaslužio da bude stavljen na 'fast track', odnosno da se ubrzano dopusti njegovo približavanje Europskoj uniji te da eventualno dostigne ili čak i prestigne neke zemlje koje su već određene da budu primljene u prvom i drugom krugu proširenja petnaestorice.
Zemlje koje bi se u prvom krugu trebale priključiti Europskoj uniji su Mađarska, Poljska, Češka, Slovenija, Estonija i Cipar, dok bi se toj organizaciji u drugom krugu trebali, prema sadašnjim najavama, priključiti Rumunjska, Bugarska, Latvija, Litva, Malta i Slovačka.
"Uvjereni smo da je Hrvatska sposobna da dostigne neke zemlje jugoistočne Europe, a bude li pameti, i prestigne", naglasio je Jakovčić.
"Mislim da Hrvatska zbog svega što je učinila već u ovih prvih sto dana Vlade zaslužuje politiku 'fast tracka' tj. logiku da nam se dopusti da jurimo onoliko brzo koliko možemo i zaslužujemo", naglasio je.
Na pitanje nije li preoptimistična bila njegova nedavna izjava da će Hrvatska već 2006. godine biti spremna za ulazak u Europu, Jakovčić je pojasnio da je on govorio o spremnosti Hrvatske, a ne o političkoj volji Europe da pozove Hrvatsku.
"Ja sam rekao da će Hrvatska biti spremna za punopravno članstvo 2006., uvjeren da ćemo u međuvremenu implementirati sve neophodne zakonodavne prilagodbe te ćemo, što se tiče gospodarstva, biti veliko iznenađenje svima u Europi", rekao je.
"Hoće li postojati politička volja ili ne to je drugo pitanje", dodao je.
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za Hrvatsku će značiti dvije ključne stvari - "političko jasno odvajanje od svega onoga što se u političkoj terminologiji smatra Balkanom te snažan gospodarski rast", rekao je Jakovčić.
"Hrvatska je izborima i poslije njih kristalno jasnim potezima Vlade definitivno iskoračila iz balkanske žabokrečine u kojoj nas je uz Miloševićev režim vezala politika bivše vlasti", rekao je Jakovčić, naglašavajući da Hrvatska želi "regionalnu suradnju ali ne i regionalnu sudbinu".
"Mi očito postajemo dio europske obitelji i time se otcjepljujemo od regionalne sudbine. Hrvatska vlada je jasno dala do znanja da je spremna na suradnju sa svim zemljama jugoistočne Europe ali nikako nećemo prihvatiti suradnju sa sadašnjim režimom u Beogradu", naglasio je hrvatski ministar.
Isto tako, dodao je, zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebalo bi omogućiti da hrvatsko gospodarstvo i sve ono što o njemu ovisi - znanost, kultura, prosvjeta i sport, dožive ubrzani rast.
Jakovčić, koji je posjetio Francusku kao član izaslanstva koje je u Parizu predvodio hrvatski predsjednik Stipe Mesić, naglasio je da će Hrvatska iskoristiti francusko predsjedavanje EU-om za značajne pomake naprijed. Francuska preuzima predsjedavanje EU-om 1. srpnja ove godine.
"Taj je posjet pokazao da je Francuska vrlo zainteresirana za vrijeme svog predsjedanja učvrstiti svoje političke veze na Balkanu i sa Zagrebom", rekao je.
Govoreći o radu i ustroju ministarstva za europske integracije, Jakovčić je rekao da je njegov rad još uvijek na početku i da će se ministarstvo, ako želi zadržati ritam djelovanja, morati kadrovski bolje ekipirati.
"Počeli smo praćenjem zakona i dajemo mišljenje o njihovoj usklađenosti s europskim standarima", pojasnio je ministar, dodajući da bi ministarstvo trebalo povećati broj suradnika i zaposlenih. Kao primjer naveo je da estonsko ministarstvo ima 62 prevoditelja, slovensko tridesetak, dok hrvatsko ministarstvo za europske integracije ukupno broji pedesetak zaposlenih.
