Prvi put u sklopu izbora RTL donosi i "RTL Detektor" – format u kojem debatu s našim urednicima i reporterima prate i stručnjaci iz područja teme debate. Pravni stručnjaci, kao i oni iz svijeta ekonomije, demografije i vanjske politike, analizirat će ono što je rečeno u debati.
U četvrtoj RTL-ovoj Debati koju je vodio Adrian de Vrgna razgovarali su HDZ-ov Marko Primorac, MOST-ov Zvonimir Troskot, Sandra Benčić iz Možemo!, Mario Radić iz Domovinskog pokreta i Branko Grčić iz koalicije Rijeke pravde.
Tema RTL Debate bila je ekonomija i gospodarstvo, a izjave naših gostiju u RTL Detektoru komentirala je profesorica Marijana Ivanov.
Marko Primorac: "Stope rasta zahtijevaju određenu radnu snagu."
)
"To nije samo slučaj u građevinarstvu, nego i za niz drugih uslužnih djelatnosti, ali treba vidjeti je li satnica dostavljačima danas ista kao kada su to radili domaći ljudi", kaže prof. Ivanov.
Rast plaća
Branko Grčić: "Mi smo sada na 24. mjestu, kad je HDZ došao na vlast bili smo čak na 21. mjestu, naše stanje se bitno pogoršalo."
"Mi smo po visini plaća 2022. godine bili na 17.842 eura ukupne godišnje neto zarade. Po godišnjoj plaći smo 25. U svakom slučaju, ovo je točno.", kaže prof. Ivanov te pojašnjava:
"Gledano po godišnjoj neto zaradi, samo su Bugarska i Rumunjska lošije u 2022. godini od nas. Kada je HDZ 2015. godine došao na vlast, imali smo ukupnu godišnju neto zaradu 13.585 eura. Bugari su bili lošiji, Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Poljska, znači stvarno smo bili bolje pozicionirani. Generalno, smanjenje stanovništva povećava pokazatelj BDP per capita, ali je istodobno zadnje tri godine ostvaren i snažan rast BDP-a (2021-2023).“
RTL Detektor:
Više o godišnjim plaćama pogledajte na stranicama Eurostata.
BDP po glavi stanovnika
Marko Primorac: "Mi smo, što se tiče BDP-a, nismo samo povećali BDP per capita s 11.300 na 20.000 eura, nego smo u nominalnom iznosu BDP povećali s 46 milijardi eura na 75 milijardi eura."
"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. godinu, podaci pokazuju da je nominalni BDP bio 75.8 milijardi eura, to je točno. A 2015. je bio 45,8 milijardi eura. BDP po glavni stanovnika je 2023. godine iznosio 19.687 eura, a 2016. godine je bio 11.365 eura“, kaže prof. Ivanov.
RTL Detektor:
Više o BDP podacima možete pogledati u tablici DZS-a "Bruto domaći proizvod" iz veljače 2024. godine.
)
BDP izgrađen na inflaciji
Zvonimir Troskot: "Jedna od najvećih laži koja se plasira u javnost, to je BDP koji je izgrađen na inflaciji, tu nema nikakve proizvodnje, nema rasta proizvodnosti."
)
"U ovoj izjavi pogrešno je da je BDP izgrađen na inflaciji. Realna stopa rasta BDP-a je pozitivna", kaže prof. Ivanov i pojašnjava:
"Nominalni BDP je pod utjecajem rasta inflacije, ali Hrvatska je ostvarila visoke stope rasta u realnim terminima. Nakon značajnog pada 2020. godine zbog pandemije, u 2021. godini ostvarena je realna stopa rasta 13,8 posto, u 2022. godini 6,3 posto i 2023. godine 2,8 posto.
Što se tiče drugog dijela izjave gospodina Troskota, bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije je rasla 11,9 posto 2021. godine, a 2022. godine je rasla 3 posto, ali kad se gledaju podaci za 2023. ostvaren je značajan pad bruto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji od 2,2 posto. Najveći problem je što se udio prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti iz godine u godinu smanjuje.“
RTL Detektor:
Realne stope rasta BDP-a u zadnje tri godine možete pogledati OVDJE.
)
Industrije koje su najviše rasle
Sandra Benčić: "Koja industrija je najviše rasla? Financijska industrija, najviše je rasla prošle godine u BDP-u. Koja je padala? Prerađivačka, poljoprivredna je padala. Dakle imamo pad u svemu osim u građevini."
"Financije imaju veliku stopu rasta bruto dodane vrijednosti i veliko učešće u ekonomiji. Slijedi grupa stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Poljoprivreda je 2022. godine imala pad 4,5 posto, a 2023. godine rast svega 0.4 posto i udio u ukupnom gospodarstvu joj se stalno smanjuje“, kaže prof. Ivanov.
RTL Detektor:
Više informacija o industrijama koje su najviše rasle možete pogledati OVDJE.
Doznake iz inozemstva u hrvatskom BDP-u
Sandra Benčić: "U BDP-u RH 7,6 posto su doznake iz inozemstva."
"Formulacija bi trebala biti da su doznake na razini 7,6 posto BDP-a, ali to ne znači da je to njihovo učešće u stvaranju BDP-a. Primjerice, one djeluju na rast potrošnje kućanstva, ali znamo da se dio proizvoda uvozi.
Doznake su bile, prema podacima Svjetske banke, 7,6 posto BDP-a. U EU su se doznake u 2022. godini kretale oko 0,8 posto BDP-a. Ne mijenja se to previše iz godine u godinu“, pojašnjava prof. Ivanov.
RTL Detektor:
Više o doznakama možete pogledati OVDJE i na stranicama Svjetske banke.
)
Banke u sustavu PDV-a
Mario Radić: "Samo uvedite banke i osiguravajuća društva u sustav PDV-a, imam jedan vrlo jednostavan primjer, uvedite ih u sustav PDV-a nek svaki račun i svaka usluga bude u sustavu PDV-a, onda ne može pobjeći taj novac iz Hrvatske."
"Nije jasno na što gospodin Radić točno misli: na uvođenje PDV-a za usluge u platnom prometu? To znači da bi cijena tih usluga za građane bila veća.
Moguće da je gospodin Radić mislio na drugi oblik poreza na financijske transakcije poput međunarodnih tokova kapitala. Međutim, bankovne usluge su generalno isključene iz PDV-a: platni promet, primanje štednje, vođenje računa. Isto je u praksi drugih zemalja“, kaže prof. Ivanov.
RTL Detektor:
Prema članku 40. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, PDV-a su oslobođene:
a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući s njima povezane usluge što ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,
b) odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava,
c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit,
d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga,
e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa,
f) transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama,
g) usluge upravljanja investicijskim fondovima…
Najveći porezni teret na plaće
Sandra Benčić: "Ono što je problematično da su danas zapravo najviše stope poreza stavljene na dohodak od rada, samostalnog ili nesamostalnog."
"Benčić misli na stope poreza na plaću, a Primorac je govorio o jednom od najmanjih poreznih opterećenja rada u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice EU-a. Stope poreza na plaće su veće od stopa oporezivanja kod poreza na dohodak od kapitala i poreza na dohodak od imovine", kaže prof. Ivanov.
"Sada je stopa poreza na dohodak od kapitala i imovine 12 posto. Na primjer, najam stana je na 12 posto, kamate su na 12 posto, kapitalni dobitak isto. Na plaću su minimalno stope 18 posto za niže plaće, a minimalno 30 posto na viši porezni razred. Bez obzira koliko vlasnici dionica, nekretnina i štednje zaradili, plaćaju porez po stopi od 12 posto“, dodaje prof. Ivanov.
Porezni sustav
Marko Primorac: "Porezni sustav, čak ni u kontekstu poreza na dohodak, nije regresivan nego progresivan."
"Najznačajniji oblik poreznih prihoda države u Hrvatskoj je PDV, a on je po definiciji porez s regresivnim učinkom zato što više opterećuje građane s nižim plaćama i nižom ekonomskom snagom, koji cijeli dohodak troše i najčešće nemaju prostora za štednju. S druge strane, vrlo visoki dohodovni razredi možda troše svega 60 – 70 posto svojih prihoda i tako ih PDV praktično manje opterećuje jer razliku predstavlja štednja koja, jasno, nije obuhvaćena oporezivnjem", kaže prof. Ivanov.
"Progresivan je porez na dohodak od nesamostalnog rada dok kod ostalih izvora dohotka od imovine i kapitala nema progresije, a snižene stope PDV-a koje postoje na neke proizvode nemaju toliki značaj da bi se moglo reći da je porezni sustav Hrvatske progresivan nego je i dalje regresivan", dodaje.
Isplate iz drugog mirovinskog stupa
Mario Radić: "Drugi mirovinski stup, prijevremena isplata mora biti svim građanima jer nije mi normalno da te banke koje drže mirovinske fondove, da ne mogu ti novci biti barem kolateral za kredit i da ti novci koji su tamo u bankama da se ne može prijevremeno isplatiti."
"Smisao obveznog mirovinskog osiguranja je da osoba formira štednju za starost kad je rizik siromaštva daleko veći, a ne da je potroši u mlađoj dobi kada je još fizički i psihički sposobna raditi.
A time nije niti primjereno da budu kolateral za kredit jer što to znači? Da osoba koja neće vratiti kredit neće niti imati mirovinu za starost, nego će postati teret za društvo?", kaže prof. Ivanov.
RTL Detektor:
Regos je objavio tumačenje najnovijih zakonskih promjena vezanih za privatnu mirovinsku štednju te u njima ističe da su od 1. siječnja 2024. dodatno fleksibilizirani uvjeti za jednokratnu isplatu korisnicima osnovne starosne ili prijevremene starosne mirovine. Radi se o sredstvima koja osiguranici drugog stupa mogu povući odmah kada krenu u mirovinu.
Do sada se jednokratno moglo povući 15 posto ukupne doznake mirovinskom osiguravajućem društvu (MOD-u), a sada će korisnici mirovine moći odabrati iznos jednokratne isplate između 0 posto i 20 posto od ukupne doznake odnosno i manje od maksimalnih 20 posto svoje štednje, ako procijene da im je to dovoljno. Dosad su ljudi koji su odlazili u dvostupnu mirovinu mogli povući 15 posto ili ništa.
Više o tome možete pročitati i OVDJE.
Omjer mirovine i plaće
Branko Grčić: "Ne možemo zanemarit pokazatelj odnosa mirovine i plaće."
"Rast plaća podiže cijenu roba i usluga u trgovinama i ako mirovine ne rastu istom relativnom dinamikom kao plaće, rezultat može biti jedino trajno osiromašenje stanovništva starije dobi", kaže prof. Ivanov.
Večerašnji RTL Detektor tim čini profesorica Marijana Ivanov te urednici i novinari Ines Čović-Pavišić i Maja Mahovlić.
