Ljudski DNK star 400.000 godina rekonstruiran iz kosti otkriven je u španjolskoj špilji Sima de los Huesos na sjeveru zemlje, što je otkriće bez presedana koje bi moglo omogućiti da se otputuje još dalje u prošlost te se doznaju još precizniji podaci o putevima naših predaka.
Najstariji dosad sekvencionirani ljudski genom ima "samo" 70.000 do 80.000 godina i pripada djevojčici iz grupe primitivnih hominida, čiji su ostaci pronađeni u sibirskoj špilji Denisovo i pretpostavlja se da su zasebna vrsta srodna neandertalcima i homo sapiensima. Analizom DNK kostiju pronađenih u Simi de los Huesos ustanovljeno je da se ona može dovesti u vezu s onom pronađenom kod denisovanaca, ali ne i neandertalaca.
"Neočekivani rezultati pokazuju da su neandertalci i homo sapiensi imali složenu evoluciju. Nadam se da će nova istraživanja uspjeti pojasniti genetske veze između hominida iz Sime de los Huesosa i neandertalaca s jedne te denisovanaca s druge strane", stoji u priopćenju jednoga od autora istraživanja, Juana-Luisa Arsuage, direktora Centra za istraživanje evolucije i ljudskog ponašanja u Madridu.
Španjolska špilja smještena je tridesetak metara ispod površine zemlje, zasićena je vlagom, a stalna prosječna temperatura u njoj iznosi oko 10,6 stupnjeva Celzijevih. Riječ je o najvećem nalazištu fosilnih ljudskih ostataka iz srednjega pleistocena, starih između 500.000 i 120.000 godina. Osim životinjskih kostiju, profesor Arsuaga i njegovi suradnici ondje su pronašli i 28 ljudskih kostura.
Znanstvenicima preostaje da usporede novopronađeni DNK s onim otkrivenim kod neandertalaca i denisovanaca, homo sapiensa i ostalih primata. Izostanak najnovijih mutacija u genomu kostiju iz španjolske špilje ukazuje na to da su hominidi (svi članovi biološke obitelji Hominidae) španjolskim tlom hodali prije 400.000 godina, pokazuje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature.
