Više od 200 milijardi kuna na štednim je računima građana i svake godine štede više. Ali u toj jednadžbi nedostaju mladi. Oni uglavnom ne štede.
Mladi ljudi sve kasnije završavaju obrazovanje i osnivaju obitelj. Razlog je i nesigurnost u budućnost.
"Ljudi naših godina ne gledaju toliko budućnost. Vjerojatno radi posla i svega. Vjerojatno im je prvo stvar da riješe egzistenciju", kaže Stefani iz Zadra.
"Nas je zatekla kriza. I sad vidimo čak i na svjetskoj razini, ne samo u Hrvatskoj, puno puno je teže snaći se nego što je to bilo prije 50-ak godina. Tako da svako vrijeme nosi svoje breme", kaže Matea iz Zagreba.
Da je njihov strah od budućnosti opravdan, ali i da upravo zato tebaju štedjeti -potvrđuju i stručnjaci.
"Posljedice će biti ogromne. Za društvo koje mi ostavljamo
mladima. Naime, oni više ne mogu računati niti na siguran posao,
niti na sigurnu mirovinu. Prema tome, oni bi se sami trebali
pobrinuti za svoju budućnost", kaže Marina
Ralašić s
Institut za financijsko obrazovanje Štedopis
Profesor psihologije, Zvonimir Galić kaže kako su oduvijek mladi manje štedjeli. Ali danas se i previše zadužuju.
"Prvi razlog je zato što nemaju dovoljno novaca. Plaće su relativno niske, a troškovi života visoki. Mislim da bi mladi živjeli odgovarajućim stilom života, onim kojim misle da im pripada, moraju se zaduživati", kaže Zvonimir Galić, profesor psihologije, Filozofski fakultet Zagreb.
Nagrada za štednju, kaže, dolazi prekasno pa će tako novac mladi radije potrošiti na neki užitak, nego štedjeti.
Mnogi teško prihvaćaju i koncept zaduživanja, da primjerice stan moraju otplaćivati godinama.
"To je dužničko ropstvo. I mislim da je to najveći razlog zašto me ta ideja odbija", kaže Domenico iz Zagreba.
"Ipak ne znam što se može dogoditi, što se može promijeniti. Neću se na ništa zakačiti", kaže Morena iz Zadra.
Zato nerijetko sreću traže u inozemstvu. Jer, i tamo će imati kredit za stan ili auto, ali od plaće će im ipak ostati i za pristojan život pa i za štednju.
