KLIK prenosi intervju s generalom Tihomirom Blaškićem iz siječnja 1993. godine dok je još bio zapovjednik zbornog područja Vitez. Bio je to prvi intervju koji je general Blaškić dao prvim privatnim novinama u Srednjoj Bosni - "Lašvanskom glasniku" i u kojemu je govorio o odnosima HVO-a i Armije BiH.
Na pitanje kako je stigao u Zborno područje Vitez, Blaškić je odgovorio:
"Napustio sam tzv. JNA 12. kolovoza 1991. godine sa činom kapetana prve klase, sa položenim majorskim ispitom i magisterijem iz poslovne informatike položenim 1989. godine. Čista i svjetla obraza mogu pogledati u oči hrvatskom narodu u Hrvatskoj, hrvatskom i muslimanskom narodu u BiH, kao i slovenskom narodu u Sloveniji gdje sam službovao za vrijeme agresije na ovu republiku. Vrlo je lako provjeriti, a to je uostalom i učinjeno, da borbeno nisam učestvovao ni ja ni moji vojnici iz vojarne u Postojni gdje sam bio zapovjednik, protiv TO Slovenije koji su vodili rat za oslobodjenje i osamostaljenje Republike Slovenije. Bio sam i ostao prijatelj sa predsjednikom općine , sa zapovjednikom policijske postaje koji je inače moj "suborac" iz školskih dana, a imali smo nesreću ili sreću da u jednom trenutku budemo na različitim stranama jer je on dobio zadatak da blokira vojarnu u kojoj sam ja bio zapovjednik. Iz moje vojarne prema tim postrojbama nije ispaljen niti jedan metak. Po napuštanju tzv. JNa otišao sam u inozemstvo gdje sam imao odredjene aktivnosti pri humanitarnim organizacijama. Želja da dodjem i pomognem svom narodu dovela me 5. travnja u Podnovlje kod Doboja gdje sam pao u četničke ruke, gdje sam ispitivan maltretiran i mučen. Odatle sam se uspio izvući živ i stići u Kiseljak gdje sam imenovan za zapovjednika općinskog stožera 27. lipnja 1992. godine, a odatle za zapovjednika Zbornog područja Vitez".
O suradnji sa zapovjednikom Okružnog štaba Armije BiH iz Zenice Džemom Merdanom te o zajedničkom Zapovjedništvu Amrije BiH i HVO-a Blaškić je kazao:
"Moja suradnja sa Džemom Merdanom je dobra. To i dalje tvrdim jer se radi o čovijeku koji ima tolerantan pristup svakom problemu i spreman je o svemu razgovarati i dogovarati se. Međutim, postoji niz teškoća kada je u pitanju zajedničko zapovjedništvo, prije svega u redovima Armije BiH jer se sve ono dogovoreno ne provede do kraja u život. Nepridržavanje i nesprovodjenje odredjenih zajedničkih zaključaka a i daljnja djelovanja odredjenih ekstrema u Armiji BiH razara to zajedničko zapovjedništvo, a time slabi i obranu ovih prostora. Naša, hrvatska strana, predložila je Antu Prkačina, a Armija BiH gospodina Jasmina Jaganjca koji su trebali obavljati niz najsloženijih zadaća u smislu operativnih upotreba postrojbi u smislu obrane ovih prostora i djelovati na uvezivanju zapovjedništava i to od vrha prema taktičkim postrojbama. Medjutim i kod samog dogovora o realizaciji bilo je različitih pristupa jer se još uvijek govori o Armiji BiH kao Armiji sva tri naroda, pa se da bi se to pokazalo i dokazalo u tu armiju ponovno nakon uhićenja vraća Jovan Divijak. I da stvar bude još gora on čak figurira kao jedan od mogučih članova vrhovnog zajedničkog zapovjedništva. Mi smo za zajedničko zapovjedništvo, ali zajedničko u smislu jednakog broja zastupljenih zapovjednika. Sigurno je da će trebati još dosta truda i rada i dobre volje da bi se to i realiziralo što je nesumnjivo obostrani interes. Medjutim zbog raznih opstrukcija i sporosti rada mješovitih komisija u Prozoru i Novome Travniku to zajedničko zapovjedništvo nije zaživjelo u onoj mjeri u kojoj bi trebalo, a mislim prije svega na borbene upotrebe postrojbi na zajedničkim crtama obrane protiv zajedničkog nam neprijatelja.".
Na pitanje hoće li se naći snage i razuma da se prekinu nesporazumi izmedju Hrvata i Muslimana na prostorima Srednje Bosne Blaškić je odgovorio:
"Ne samo da će se naći snage i razuma da se prevladaju nesporazumi između Muslimana i Hrvata, nego se moraju naći. Postoji duga tradicija na ovim našim prostorima, suradnje, tolerancije i razumjevanja ova dva naroda. Siguran sam da će prevladati razum bez obzira na globalna rješenja. Muslimani moraju konačno shvatiti da se moraju osloboditi ekstrema u svojim redovima i u cilju zajedničkog života osloboditi se vođa koje ih vode u propast, a dati podršku istinskim vođama u svojim redovima koji su za konstruktivan i realan pristup rješavanju nesporazuma. Jer svaki nesporazum izmedju Hrvata i Muslimana ide direktno u prilog agresoru. Istina i u našim redovima ima ekstrema kojima rješavanje nesporazuma mirnim putem ne odgovara. Mi ćemo se sa takvima brzo razračunati. Naša ruka za suradnju suživot i nastavak dugogodišnje tradicije dobrih odnosa je pružena. Čekamo ispruženu ruku sa druge strane.".
Kako Blaškić komentira da Kiseljak prema karatama iz Geneve nije u hrvatskoj provinciji:
"Na kartama koje su predložene u Genevi i koje je naša delagacija prihvatila Kiseljak nije u hrvatskoj provinciji. Ja nemam razloga da se osjećam gubitnikom. Od mene se traži kao i od svakog vojnika HZ HB puno angažiranje u obrani hrvatskog naroda i hrvatskog prostora, a samim tim i države BiH. I to je moj osnovni zadatak. Ovo što je potpisala naša delagacija na čelu sa Matom Bobanom, podržavam i ja i sve postrojbe HVO-a jer je to konstruktivan način rješavanja problema u BiH. Hrvatska delegacija zalagala se i zalaže se za očuvanje BiH kao cjelovite države tri suverena naroda na suverenom teritoriju.
U Kiseljaku je HDZ dobio izbore i organizirao vlast. Postrojbe Armije BiH stavile su se pod zapovjedništvo HVO-a u smislu obrane ovih prostora i nema nikakvih razloga da se tu nešto promjeni bez obzira je li Kiseljak u neutralnoj sarajevskoj provinciji ili u sastavu provincije sa većinskim hrvatskim narodom."
Može li se "bosanski lonac" riješiti puškom?:
"Ako bi se rješenja problema i dalje tražilo puškom onda bi to bio dugotrajan i još krvaviji rat koji na kraju ne bi imao pobjednika. Jer, bez obzira na to koliko on trajao i koliki budu nenadoknadivi ljudski gubici, opet će morati doći do dogovora zaraćenih strana. Uvjeren sam da će druge dvije strane shvatiti kuda to vodi i da će uz pomoć meritornih međunarodnih subjekata naći političko rješenje koje će zadovoljiti sve tri zaraćene strane".
Za KLIK.HR priredio: srecko stipovic
Novopronađeni dokumenti mogli bi pomoći generalu Blaškiću
Optužnica Međunarodnog kaznenog suda protiv Blaškića
Tekst koji je sudac Jordan pročitao prilikom izricanja presude
Stranica o Tihomiru Blaškiću i svim podacima vezanim uz sudski proces
